Analiza uzoraka oboljelih četinara sa područja Trebinja na Institutu za šumarstvo u Beogradu utvrdila je prisustvo tri vrste gljiva, potvrđeno je za Radio Trebinje u Centru za gazdovanje kršom.

U ovom preduzeću ističu da sušenje četinara nije eskaliralo u zabrinjavajuće razmjere, uvjereni da će širenju gljivičnog oboljenja stati u kraj – uklanjanjem zaraženih stabala koja su već u fazi fiziološkog propadanja.

Podsjećamo, sušenje alepskog i crnog bora na području Trebinja primijećeno je sredinom aprila na površini od oko 40 hektara: na tri lokaliteta zelenog pojasa na jugoistočnom obodu grada – Crkvini, Gučini i Aleksinoj Međi, te u manjem obimu na Ljubomiru.

Bolest stigla sa primorskog područja Crne Gore i Hrvatske

Mirela Vasiljević, glavni inženjer za uzgoj i zaštitu šuma u Centru za gazdovanje kršom, za Radio Trebinje kaže da stanje nije alarmantno, ali da opominje na nužnost preduzimanja mjera kako bolest ne bi dobila ozbiljnije razmjere.

Ona ističe da nalaz instituta preporučuje dva moguća metoda suzbijanja oboljenja – hemijskom zaštitom bakarnim fungicidima i mehaničkim uklanjanjem oboljelih stabala.

„Suhovrha stabla je potrebno ukoloniti ako imaju više od 80 posto suvih izbojaka, te sakupiti i uništiti sve šišarice na čijim ljuspicama su obrazovane ove gljive“, pojasnila je Vasiljević.

Ona dodaje da su iste vrste gljiva, čije je prisustvo utvrđeno na trebinjskim četinarima, već uzrokovale oboljenja šuma na primorju susjednih Crne Gore i Hrvatske, zbog čega se pretpostavlja da se sa tog područja bolest raširila i na naše šume.

„Ova gljivična oboljenja na četinarima nisu registrovana na drugim mjestima naše regije“, navela je Vasiljević.

Na jesen uklanjanje 50 do 70 kritičnih stabala

Branko Tasovac, direktor Centra za gazdovanje kršom, za Radio Trebinje ističe da je plan da se bolest pokuša suzbiti uklanjanjem zaraženih stabala, kod kojih je oboljenje već u stadijumu sušenja i fiziološke smrti biljke, pri čemu se na ranijim iskustvima temelje očekivanja – da će se oporaviti stabla kod kojih je sušenje zahvatilo samo područje iglica.

„Hemijsko tretiranje nije preporučljivo u blizini naseljenog mjesta, a pošto je riječ o visokim stablima – jedina mogućnost je tretiranje avionima, što je za naše uslove finansijski neizvodnjivo. S druge strane, gljiva je u takvoj razvojnoj fazi – da tretiranje ne bi ni bilo efikasno“, pojašnjava Tasovac.

Dodatno ohrabruje, dodaje Tasovac, uspješno suzbijeno širenje istog gljivičnog oboljenja prije pet godina na području Bileće – primjenom iste mehaničke metode.

„Na ovih 40 hektara zelenog pojasa oko Trebinja nije napadnut kompletan šumski sastav – već samo biološki slabija i manje otporna stabla. Po prvim procjenama stabala za uklanjanje je između 50 i 70 – a sječa najvjerovatnije slijedi u jesen, čemu će prethoditi aktivnosti na snimanju terena i markiranju kritičnih jedinki“, ističe Tasovac.

On dodaje da je bolest zahvatila pretežno kulture alepskog, a u manjem obimu i crnog bora, te da je prosječna starost alepskog bora na ovim lokalitetima između 60 i 70 godina.

Tasovac podsjeća da se ovo gazdinstvo godinama bori i sa oboljenjem „borov četnjak“, koje je posebno izraženo u gustoj borovoj šumi na području Lastve.

„Ova nije štetočina koja uzrokuje sušenje šuma u drastičnijim razmjerama, ali je važno opomenuti stanovništo da izbjegava svaki kontakt sa oboljelim stablom – jer izaziva jaku alergiju“, istakao je Tasovac.