U novogodišnjem intervjuu za Glas Trebinja, gradonačelnik Mirko Ćurić govorio je o urađenom u ovoj* (2024.) i planovima za godinu pred nama* (2025.) – investicijama u komunalnu infrastrukturu i drugim kapitalnim projektima, programima podrške porodici, naporima da se podrži preduzetništvo i unaprijedi poslovni ambijent, budžetu i finansijskoj stabilnosti, saradnji sa građanima.

Na izborima u oktobru osvojili ste novi četvorogodišnji mandat na funkciji prvog čovjeka grada. Kad se osvrnete unazad na urađeno - šta je to što je, po vašem mišljenju, ponajviše opredijelilo Trebinjce da opet podrže aktuelne politike i još jednom daju povjerenje vašoj administraciji?
- Prije svega bih iskoristio priliku da se zahvalim svim našim sugrađanima koji su nam dali podršku. Isto tako, naravno da postoje i uvijek će postojati oni koji drugačije misle. Mi ćemo se truditi da svima prezentujemo ono što radimo. Takođe, da saslušamo svaku primjedbu. Svima nam je isti cilj – da u Trebinju gradimo što bolji ambijent za život. Što se tiče konkretno onoga što smo radili i na šta smo ponosni – činjenica je da je u posljednje vrijeme aktuelan zaista značajan broj infrastrukturnih projekata. Da li su svi realizovani na vrijeme, da li su završeni shodno nekoj našoj želji - činjenica je da nisu svi, kao što ne zavisi sve ni od nas. Nova bolnica je zaista istorijski projekat. Prema našim informacijama, biće završena i prije roka. Ono što takođe smatram značajnim jeste duhovni centar u Mrkonjićima. Gradi se i najveći most na rijeci Trebišnjici. Nastavili smo popločavanje Starog grada. I zatvoreni bazen je nešto što je završeno u prethodne četiri godine. Ovo navodim jer mi se nekad čini da brzo zaboravimo ono što se uradi. Veliki broj ulica u gradu, ali i seoskih puteva je asfaltiran. Takođe, obnavljamo škole. Vidikovac, kao nova naša turistička atrakcija - jer kao turistički grad moramo svake godine da pravimo neke nove sadržaje. Sve ovo što pričam radilo se u posljednje vrijeme - i to je ono što se, po meni, i ocijenjivalo na ovim izborima. Mi smo ustvari i tražili da građani na izborima ocijene ono što smo radili. Ali, takođe, da prezentujemo ono šta ćemo raditi u narednih četiri i više godina. Da ne pričam o programima podrške porodici. Oni obuhvataju različite kategorije – djecu sa sela, novorođenčad, studentske stipendije i nagradne ekskurzije, zatim finansijska podrška vantjelesnoj oplodnji, suprugama umrlih boraca, nezaposlenim borcima, besplatan smještaj za naše sugrađane koji se liječe u Banjaluci ili Beogradu... Sve je to uvedeno u posljednjih osam godina. I to je nešto što se takođe ocjenjivalo i čiji su značaj građani prepoznali.

Šta je ono čime još niste zadovoljni i što će biti među prioritetima politike Gradske uprave u vremenu pred nama?
- Smatrali smo da će se ipak ranije ući u radove kada je u pitanju izgradnja velike obilaznice. To se nije desilo, ali prema informacijama kojima raspolažemo – konačno je okončana tenderska procedura, koja je zbog žalbi i vraćanja postupka na početak, vjerovali ili ne, pola godine bila aktuelna. Ogromno je vrijeme izgubljeno. To je projekat vrijedan oko 5 miliona maraka, finansiraju ga Putevi Republike Srpske i podrazumijeva izgradnju dionice od Aleksine Međe do novog mosta u izgradnji. Na toj trasi bi trebalo da budu urađeni kompletni radovi, osim samog asfaltiranja. Smatram, takođe, da bi zaista slobodnu zonu trebalo što prije staviti u funkciju. Činjenica je da ovaj projekat iziskuje i dosta sredstava. Već je utrošeno u ravnanje terena 800.000 maraka koje nam je Vlada RS obezbijedila. Naš stav je da to bude prioritet u narednom periodu i da čim prije tamo vidimo poslovne subjekte. Takođe i u poslovnoj zoni, gdje smo već prodali određen broj parcela, očekujemo da će u vremenu pred nama biti veća zainteresovanost privrednika za pokretanjem proizvodnih pogona, što će svakako značiti i nova radna mjesta za naše sugrađane. To su neki procesi koje treba prioritetno ubrzati. Što se tiče programa podrške, uvijek koristim prilike kao što je ova - da pozovemo naše sugrađane da  nam predlože i sugerišu gdje su još potrebe i šta bismo to novo mogli uvesti kao podršku u narednom periodu. Mi ćemo to rado da prihvatimo.

Kako inače ocjenjujete saradnju sa građanima? Drugim riječima, koliko građani kroz tu saradnju učestvuju u kreiranju politika Gradske uprave? Ovdje mislim na mjesne zajednice, udruženja koja okupljaju različite socijalne grupe, organizacije civilnog društva... dakle, sve one koji artikulišu neke probleme i potrebe građana, a Gradska uprava im je nekako prva adresa odakle očekuju podršku. I koliko uspijevate svima njima da izađete u susret?
- Nastojimo građane da obavještavamo i uključimo u sve što se ovdje radi. Uglavnom, preko različitih sredstava javnog informisanja, ali su se vremena, čini mi se, promijenila i sad je priličan broj onih koji maltene očekuju da svakome lično na adresu pošaljemo poziv. Imamo neke javne rasprave gdje su ljudi skoro pa nezainteresovani da se uključe. A kad završi, recimo rasprava o budžetu ili okonča neki konkurs ili javni oglas, ljudi pitaju - gdje smo mi i zašto nas niko nije zvao. Želimo da se građani uključe, otvoreni smo za svaki prijedlog ili sugestiju. Skoro sve organizacije koje postoje u gradu, kad je u pitanju sport, kultura ili neka druga djelatnost, i jesu uključene - ili preko nadležnog odjeljenja ili preko naših javnih ustanova. Isti je slučaj i kad su u pitanju mjesne zajednice. Pomenuću i to da smo upravo naredne godine planirali da održimo izbore u mjesnim zajednicama. Dakle, manje-više, međusobno razumijevanje postoji. Činjenica je da bude komentara - koliko su ta neka sredstva koja izdvajamo za neku podršku dovoljna, ali u svakom slučaju, ako rasporedite na pravi način ono što imate – bez obzira na iznose, ljudi budu zadovoljni.

Posljednjih godina bilo je dosta posla oko uređenja uže gradske zone. Najznačajniji među njima, popločavanje Starog grada ulazi u završne faze, ali kompletan projekt revitalizacije podrazumijeva – još i truda i novca. Neke druge pješačke zone u centru su takođe ove godine dobile kameni pločnik, koji im je donio drugačiji i duh i ambijantalnost. Kakvi su planovi za ovu godinu?
- Već je sklopljen ugovor sa izvođačem za nastavak popločavanja Starog grada. Nadam se da ćemo ovim kompletirati posao što se popločavanja tiče. Ali nismo još odustali od kanala oko Starog grada. Trebaće se pozabaviti i uređenjem zidina. Barijerama koje se regulisati ulazak vozila - jer nam je to takođe problem. Treba riješiti i problem parking prostora za stanare. Stari grad će, dakle, i nakon popločavanja biti otvorena tema. Isto tako, namjera nam je da popločavamo i ostale trotoare koji su u užem gradskom jezgru. Planirali smo stavku u budžetu za tu namjenu. Ljudi su pozitivno reagovali na ovo što smo do sada uradili sa popločavanjem u dijelu centra. Trebaće sanirati i starije pločnike na mjestima gdje su propali. Međutim, sve ovo iziskuje i dosta novca. A nedostatak je i pravih majstora - i tu postoje određene poteškoće. Ali stava smo da to treba da se radi, i dugoročno - a to ne znači da će se na to čekati pretjerano dugo, već po izgradnji obilaznica - uže jezgro grada treba pretvoriti u pješačku zonu. Kada se to uradi grad će svakako dobiti potpuno drugačiju dimenziju.

U godini koju ispraćamo sa Putevima Republike Srpske urađeno je dosta i na rekonstrukciji putne infrastrukture u gradskoj zoni. Cilj nije bio samo revitalizacija dotrajalih saobraćajnica – već i nova saobraćajna rješenja koja će sanirati neka uska grla i smanjiti gužve. Jeste li zadovoljni postignutim i možemo li očekivati nove investicije i u narednoj godini?
- Ponosan sam na posao koji je urađen sa kružnim tokom na Glavnoj ulici kod Kamenog mosta. Ovaj posao smo shvatili kao ozbiljan rizik jer je bilo dosta onih, među njima i ljudi iz struke, koji su govorili da je to neizvodljivo na toj lokaciji bez nekih dodatnih proširenja. Nije bilo svejedno u takvim okolnostima preuzeti odgovornost i upustiti se u ovaj projekat – ali danas smo zaista ponosni na ono što je tamo urađeno. Takođe, urađeno je odvajanje za kapelu, gdje su se ogromne gužve stvarale. Neće tamo ni sada baš uvijek biti idealno, ali svako dobronamjeran vidi da itekako ima koristi od trake za odvajanje. Zatim je urađena i raskrsnica za Hrupjela. Rješenje se i ovdje godinama čekalo. Opet je bilo onih koji nisu vjerovali da se to može riješiti - dokazali smo i to da može. Danas se mnogo lakše i bezbjednije ulazi u naselje ili iz naselja na magistralu. Završeno je i preslačenje asfalta na cijeloj dionici od Dušanove i Ulice trebinjskih brigada do kružnog toka na izlazu iz grada. Malo su ovi radovi potrajali ali nam ni vrijeme nije išlo na ruku. I tamo je od prije neki dan postavljen kružni tok, a plan je da se još urede i zelene površine na ovom dijelu, postave sistemi za navodnjavanje, rasvjeta. I sve smo to uradili u ovoj godini. Nećemo na ovome da stanemo. Treba kvalitetnije da se riješi raskrsnica kod bivšeg Kluba umjetnika. To je sad prioritet. Raskrsnica kod Korta je takođe vrlo frekventna i tu se već razmišlja o nekom kružnom toku. I raskrsnica na Ložioni, od kružnog toka koji je urađen prije nekoliko dana pa prema bolnici – sada je frekventnija i tu ćemo tražiti neko rješenje. Plan je da bio da se kompletan saobraćaj iz pravca mosta usmjerava desno prema kružnom toku, te da se tamo uključuju i oni koji trebaju u pravcu bolnice. Ali rješavamo jedan po jedan problem. Važno je odrediti prioritete. Najlakše je donijeti odluku - treba prvo obezbijediti sredstva.

Nakon što je izgrađen dnevni centar za djecu i omladinu sa poteškoćama u razvoju - javio se problema oko organizacije rada i finansiranja zaposlenog kadra. Da li je nađeno neko rješenje?
- Uključeni smo od samog početka u ovaj problem. Ali ću vas prvo nešto podsjetiti. U akciji „S ljubavlju hrabrim srcima“ Trebinje i Banjaluka su dobili sredstva – po 627.000 KM za izgradnju dnevnih centara. Grad Trebinje je obezbijedio dodatnih preko 600.000 KM, objekat je sagrađen i stavljen u funkciju. Banjaluka još nije ni temelje izlila. Kroz jedan projekat smo uspjeli značajno i da opremimo ovaj objekat. Na sve to smo ponosni. Udruženje „Sunce nam je zajedničko“ nosilo je prethodnih godina veliki teret - obezbjeđivali su sredstva preko projekata, uključivali i roditelje djece da tamo rade. Međutim, povećanje najniže plate i neke druge okolnosti doveli su u pitanje mogućnost da se sve to dalje finansira. Jedna od ideja je bila da se osnuje nova javna ustanova – ali bi to opet stvorilo i novu administraciju što bi samo dodatno povećalo troškove. Sada smo ipak stava da stručni kadar dnevnog centra ide na budžet Centra za socijalni rad Trebinje. Vidjećemo u godini pred nama kako će sve to funkcionisati. Na ovaj način će i udruženje „Sunce nam je zajedničko“ ostati u funkciji da mogu i dalje da povlače određena sredstva preko projekata. Zašto da budu uskraćena ili dovedena u pitanje ta donatorska sredstva. U svakom slučaju, i naredne godine bićemo tu da podržimo rad dnevnog centra, kolikogod smo u mogućnosti da olakšamo i djeci i roditeljima, a ne sumnjam da će se uključiti i nadležne institucije sa republičkog nivoa.

Utisak je da će ovo vrijeme ipak obilježiti nekoliko velikih i za grad važnih projekata. Međutim, ne odmiču svi jednakom dinamikom. Pomenuli ste da bi nova bolnica mogla biti završena i prije roka. Slobodna zona opet traži vrijeme i dodatna sredstva da bi bila stavljena u funkciju. Izgradnja kanalizacije u naseljima koja je nikad nisu imala - i tehnički i investiciono veoma je zahtjevan poduhvat, ali se Trebinje ipak odvažilo da krene u kreditni aranžman i nastavi ono što je započeto u nekim predratnim decenijama. Posljednjih godina mnogo je urađeno i na izgradnji vodovodne mreže. Na istočnu obilaznicu se, međutim, dugo čeka. Ko što još uvijek čekamo i rasplet priče oko aerodroma, koja se zakomplikovala negdje gore, na višim političkim instancama. Kakva su vaša očekivanja u godini pred nama kada su u pitanju ovi krupniji projekti?
- Svi ovi projekti su veoma zahtjevni i nije ih lako danas raditi. Od same ideje, preko projektne dokumentacije, javnih nabavki, a da ne pričamo o sredstvima koje morate obezbijediti. Ali činjenica je da se radi. To najbolje vide ljudi sa strane. Što se tiče izgradnje kanalizacije – mi smo pokrenuli sve procedure i čekamo odluku ministarstva da se raspiše tender. U ovoj fazi kanalizacija bi trebalo da bude urađena kroz Police, ali i projektna dokumentacija za Hrupjela, Zasad i Mostaće, Dražin Do i Grad sunca, Varinu Grudu. Sve je to obuhvaćeno ovim kreditnim aranžmanom od oko 5 miliona maraka. Takođe, i projekat izgradnje sistema vodosnabdijevanja je nastavljen. Grade se rezervoari Crkvina i Police, a kad sve bude privedeno kraju – i lijeva i desna obala Trebišnjice biće pokrivene sistemom da ćemo imati prsten u vodosnabdijevanju, pa ako se desi kvar na jednoj strani, druga strana će da pumpa vodu i za dio grada gdje je prekid. Projekat aerodroma je usporen od strane nedobronamjernih ljudi, rekao bih. Činjenica je da ne želi baš svako da se Trebinje razvija. Zato što ovdje vide konkurenciju. Po meni, zdrava konkurencija će biti od pomoći svima. Ako nije dovoljno pokriven teretni program ili nekom aerodromu nije dovoljno duga pista, bolje da sve to neko drugi ima. Region ovim projektom dobija. Kad imate problem negdje u okruženju sa aerodromom, saobraćaj preusmjeravaju i po nekoliko stotina kilometara odakle. Zašto ne bi sarađivali? Zato, vjerujem da će sve to doći na svoje.  

Grad već duže vremena ulaže određene napore da podrži preduzetničku inicijativu i popravi poslovni ambijent, u skladu sa vlastitim budžetskim mogućnostima i kroz učešće u projekima koji se finansiraju sa drugih adresa. Jeste li zadovoljni rezultatima i gdje su najveći problemi?
- Ove godine je najveći iznos do sada izdvojen za samozapošljavanje. Pedeset sedam naših sugrađana je odlučilo da se uključi u ovaj program a preko 1.200.000 maraka je planirano za ovu namjenu. Već je prva rata, sa 60 odsto ovog iznosa, isplaćena. Mi smo jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja uopšte idvaja sredstva za ovu namjenu. Ali mi mislimo da postoji i potreba. Imate lokalne zajednice gdje ova vrsta podrške ljude i ne interesuje mnogo. Kod nas nije tako. Preko osamdeset ljudi je bilo zainteresovano za ovaj program. U posljednjih sedam godina, zajedno sa Zavodom za zapošljavanje, kroz programe samozapošljavanja – posao je sebi obezbijedilo preko 300 ljudi. Kroz razne programe podrške zapošljavanju – taj broj je više nego dvostruko veći. Sigurno da još postoji prostor za poboljšanje. Ono na šta sam ponosan je da smo vrlo mali broj imali onih neodogovnih, koji su pokušali da iskoriste ta sredstva na drugi način i nisu ispunjavali svoj dio obaveza. Cilj nam je da ta sredstva budu u punoj funkciji, ne da ih tek tako podijelimo i zadovoljimo ljude. Smatram da je veoma značajno da ova vrsta podrške ne izostane ni u narednom periodu. Ako ljudi budu odlazili i ne budu se vraćali oni koji odu – uzalud je sve ovo što radimo. Sigurno ne živimo u zabludi da će svi da se vrate. Problem je što kvalitetni ljudi odlaze iz malih sredina. Opet, ne možemo mi ovdje ljudima obezbijediti ni platu kakva je u Dubrovniku, ali gledamo da se prilagodimo situaciji koliko je moguće. Naš cilj je da kroz smjer koji je otvoren u Trebinju u saradnji sa Tehničkim fakultetom iz Novog Sada pokušavamo da dovedemo ovdje i određene kompanije iz IT sektora, koje su naslonjene na taj fakultet. Time bi, vjerujem, privukli ljude, čak bi ljudi mimo Trebinja dolazili ovdje da rade. Imamo i veliki broj Hercegovaca koji je uspio u Srbiji, u Evropi i svijetu. I sa njima ćemo razgovarati - ko je voljan da doprinese razvoju Trebinja i Hercegovine, u smislu pokretanja nekog proizvodnog pogona ovdje, mi smo spremni da im obezbijedimo sve popuste koji su mogući u skladu sa zakonom.

Trebinje u novu godinu ulazi sa usvojenim budžetom za 2025. godinu. Šta nam više možete reći o ovom dokumentu i očekivanjima uopšte kada je u pitanju stabilnost javnih finansija grada? Na temelju nekih prethodnih godina, utisak je da je Trebinje finansijski stabilna lokalna samouprava, sa budžetom koji u kontinuitetu raste, bez ozbiljnijih problema u izvršavanju obaveza prema svim korisnicima, sa zaduženošću koja je još podaleko od granica dozvoljenog – a novca ponešto pretekne i za kapitalne investicije u infrastrukturu.
- Veoma je značajno da je svake godine budžet sve veći i veći. Još je važnije da ga ispratite izvršenjem i da poslujete pozitivno. Vodimo računa da shodno prihodima pravimo i rashode. I kad nešto planiramo da radimo, a vidimo da će nedostajati novca – radove zaustavimo. To je pitanje odgovornosti. Posljednje godine završavali smo sa suficitom. I ovaj budžet koji je usvojen nadam se da će biti kvalitetno projektovan i da će biti ostvareno sve ono što smo zamislili. Ove godine je na budžetu i Dom zdravlja. To je obaveza koju mora da prihvati svaka lokalna zajednica. Do sada smo podržavali Dom zdravlja sa nekih 200.000 maraka, u narednoj će taj iznos biti 370.000 maraka. Taj iznos ima i svoj kapitalni dio a naš je plan da se iz tih sredstava nabavi jedno sanitetsko vozilo i renovira dječiji dispanzer. U novom budžetu prvi put direktno ide i podrška dnevnom centru za djecu sa poteškoćama u razvoju. Planirali smo i sredstva za izradu projektne dokumentacije za nove vrtiće – Tina i Hrupjela. Zašto ne reći i to – naredne godine je jubilej Radio Trebinja, tamo uslovi za rad nisu baš najbolji, pa nam je namjera da uradimo projektnu dokumentaciju, a možda se krene i u neke radove – vezano za izgradnju jednog informativnog centra, u kojem bi mogli da budu smješteni svi mediji iz Trebinja. Znamo da i RTRS u Trebinju ima probleme sa prostorom i da rade u iznajmljenim prostorijama. Nadam se da ćemo uspjeti da relizujemo sve što smo zamislili, ako ne sve u 2025. godini – onda u narednoj. Znamo svi da višemilionski projekti iziskuju i vremena i truda – ali i novca.

Početkom decembra boravili ste u Kini. Delegacija Trebinja bila je među 400 delegacija iz čitavog svijeta koje su učestvovale na konferenciji gradonačelnika o saradnji u okviru inicijative „Pomorski put svile“. Ne treba posebno naglašavati koliko je značajno da Trebinje dobije priliku da predstavi vlastite potencijale na takvom jednom mjestu i u takvom društvu. Kakve utiske nosite sa Dalekog istoka?
- I ranije sam bio u Kini pa nisam bio iznenađen, ali je predsjednik Skupštine gospodin Banjak bio prvi put – i bio je oduševljen. Pitali smo se kako je moguće da su njihovi gradovi tako uredni i čisti. A odgovor je – ne zato što imaju posebno dobre službe za čišćenje, nego što ljudi ne bacaju smeće, zato što je to takva kultura i takva disciplina. A zašto ne reći – i što postoje kazne za one koji bi postupali drugačije. To su rješenja za neke probleme koje svi mi imamo. Sa zadovoljstvom moram da naglasim da je na konferenciji Trebinje dobilo značajnu pažnju i uvažavanje. Od 19 prezentacija među 400 učesnika – bila je prezentacija Trebinja. Bili smo jedina lokalna zajednica sa područja bivše Jugoslavije i šire koja je imala priliku da se tamo predstavi. I u direktnim susretima smo nastojali ljudima iz svijeta da približimo gdje je Trebinje, ko smo i šta mi to radimo. Na konferenciju su, kažu, zvali gradove prijatelje, što je za nas zaista bila lijepa poruka. Važno da razvijamo prijateljstvo i saradnju. Da li možemo da očekujemo bilo šta od saradnje sa gradovima u Kini, siguran sam da možemo - ima mnogo toga što od njih može da se nauči i ovdje primijeni, bez obzira što su to od nas nesrazmjerno veći, višemilionski gradovi. Mogu reći da sam još uvijek pod utiskom te posjete...