Iako je veliki procenat anketiranih, radno sposobnih Trebinjaca izjavio da je doživio mobing, do sada nije podnesena nijedna krivična prijava za krivično djelo „Zlostavljanje na radu“.

Radnici i lica koja aktivno traže zaposlenje su, generalno, nedovoljno informisani o mehanizmima pravne zaštite od diskriminacije, uznemiravanja na radu i mobinga, čije posljedice ne trpe samo pojedinci, već i čitavo društvo, za šta je neophodno provođenje aktivnosti ne samo nevladinog sektora, već i drugih organa i institucija, naročito sindikata i poslodavaca.

Ovo je danas istaknuto na završnoj konferenciji projekta „Pravo na rad bez diskriminacije, uznemiravanja i mobinga“, koje je realizovalo Udruženje „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava” iz našeg grada.

„Tokom provođenja ovog projekta, došli smo do neformalnih saznanja da u Okružnom javnom tužilaštvu Trebinje do sada nije podnesena nijedna krivična prijava zbog učinjenog krivičnog djela ’Zlostavljanje na radu’. Podsjećam da je ovo krivično djelo u naš pravni sistem ugrađeno Krivičnim zakonikom iz 2017. godine. Istraživanjem je utvrđeno da je čak 75 osto od 300 radno sposobnih ispitanika u Trebinju, uzrasta od 18 do 65 godina, izjavilo da je na radnom mjestu doživjelo mobing, jednom ili u više navrata. Zabrinjavajuće je da je i u pogledu mehanizama vansudske zaštite, svega pet odsto ispitanika izjavilo da bi podnijelo prijedlog za mirno rješavanje radnog spora - Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, a 45 odsto ispitanika bi ovu konfliktnu situaciju ostvarivalo sudskim putem“, precizira prof. dr Aleksandra Vuković, predsjednik Udruženja.

Osnovni cilj projekta je edukacija ciljne grupe - radno aktivnih građana, radnika i lica koja traže zaposlenje, o prevenciji i mehanizmima pravne zaštite od diskriminacije, uznemiravanja na radu i mobinga, što je u funkciji zaštite ustavom i zakonom garantovanih prava, posebno prava na rad, kao osnovnog ljudskog prava.

„Cilj ovog projekta odnosi se i na predlaganje i uspostavljanje modela unapređenja  prevencije i zaštite od navedenih negativnih pojava, što je ostvareno analizom pozitivnog radnog zakonodavstva, i utvrđivanjem mogućih izmjena i dopuna, što će u formi prijedloga za unapređenje stanja u ovoj oblasti, biti upućeno nadležnim ministarstvima, na nivou BiH, njenih entiteta i Vlade Brčko distrikta, koji su, uglavnom, predlagači zakona u ovoj oblasti. Na osnovu realizovanih projektnih aktivnosti, završene analize zakonodavstva, provedenih edukativnih radionica i istraživanja provedenog za potrebe ovog projekta, u pogledu zaštite od diskriminacije, zaključeno je da je neophodna veća usklađenost entitetskog radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini sa Zakonom o zabrani diskriminacije, posebno u pogledu normativnih rješenja i rokova u okviru kojih se može ostvariti pravna zaštita od diskriminacije i njenih ostalih oblika“, ističe sagovornik Radio Trebinja.

U Republici Srpskoj, pored Zakona o radu, navedena preporuka, dodaje, odnosi se i na Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, koji sadrži niz protivrječnosti i nedostataka.

„Neophodno je i dalje jačanje kapaciteta Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, i promovisanje njegove djelatnosti, s obzirom na činjenicu da veliki broj građana nije upoznat o osnovnim nadležnostima ove institucije, što je potvrdilo i istraživanje provedeno u okviru ovog projekta. Potrebno je i pokretanje daljih postupaka od strane ove institucije protiv subjekata koji ne provode preporuke izdate od strane Institucije Ombudsmena za ljudska prava, sa ciljem njihovog sankcionisanja zbog izvršenog prekršaja, za što postoji osnov u kaznenim odredbama Zakona o zabrani diskriminacije, što, nažalost, do sada nije bilo praksa“, pojasnila je Vuković.

Posebnu pažnju, navodi, zavređuje saniranje zdravstvenih posljedica ovih negativnih pojava, posebno mobinga, s obzirom na to da, kako je istakla, svako zlostavljanje, pa tako i ono na radnom mjestu, nosi rizik trajnog oštećenja zdravlja.

Završnoj konferenciji projekta, koja je održana u hotelu „Leotar“ prisustovali su predstavnici Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, Saveza sindikata RS, Republičkog inspektorata – inspekcija rada, misije OESCE, medija i zainteresovani građani.

Projekat „Pravo na rad bez diskriminacije, uznemiravanja i mobinga” podržalo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.