Povodom tri godine od upokojenja blaženopočivšeg episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Atanasija, večeras je u Kulturnom centru Trebinje promovisano drugo izdanje knjige vladike Atanasija „Asketika“.

Episkop zapadnoamerički Maksim kaže da je ova knjiga zbirka predavanja vladike Atanasija iz Pariza, gdje je proveo četiri godine.

„Atanasije je 1968. godine, poslije odbrane doktorata na podsticaj oca Justina otišao u Francusku i tokom četiri godine boravka tamo predavao je asketiku na institutu Svetog Sergija. Ti pariski dani su vrlo zanimljivi, jer je te godine u Parizu došlo do velikih kulturnih i društvenih promjena. Atanasije je u Parizu bio monah, liturg i profesor. Ima nečega jako dirljivog u tome kako on pod pariskim nebom, tamo nekim studentima u Krimskoj ulici govori o tajnama podviga. Otac Zaharije, koji je danas u Manastiru Svetog Jovana Preteče u Engleskoj, kaže da je Atanasije kada bi se studenti povukli, uveče čitao molitve koje mu je slao otac Justin. Atanasije je asketiku uvijek doživljavao kao dio antropologije, što se može vidjeti u ovoj knjizi, a antropologija je bila samo poglavlje hristologije“, rekao je vladika Maksim.

Otac Milorad Sredojević je rekao da se ova knjiga pojavila u 'vuneno vrijeme', u kojem nam dođe kao lijek za dušu.

„Svjedoci smo da se decenijama pucalo u srce i dušu ovog naroda i ovakva literatura i ovakve knjige nas uspravljaju i podižu. Zadatak svake knjige je da čovjeka natjera na razmišljanje, a u ovih 130 stranica sabrano je mnogo toga što treba da znamo. Ova knjiga vladike Atanasija nas vraća nama samima i dolazi u pravo vrijeme“, dodao je otac Sredojević.

On je istakao da je vladika Atanasije snažna i epohalna ličnost.

„Kada se posmatra život i rad jednog mislioca, filozofa, pjesnika, bogoslova, obično se gleda u kom vremenu je živio i šta je radio, kakav je njegov eho na sredinu, na prilike i neprilike. Vladika Atanasije je ličnost ogromnog autoriteta, snažna, epohalna ličnost, toliko je stvarao i radio da nema oblasti u kojoj se nije odredio. Njegove misli i stvaralaštvo se nalaze u svjetskim jezicima, ruskom, engleskom, grčkom, francuskom“, naveo je otac Sredojević.