U Hercegovini postoji trend porasta malignih oboljenja i u 2023. registrovano je više od 240 novooboljelih, od kojih je kod 37 dijagnostikovan karcinom dojke, rekao je Srni šef Službe za onkologiju Bolnice Trebinje Mirko Kolak.

Kolak je rekao da su najčešće maligne bolesti u Hercegovini karcinom pluća, od kojeg je oboljelo 35, zatim njih 30 od karcinoma debelog crijeva, u 27 slučajeva riječ je o prostati, a u 20 o mokraćnoj bešici.

On je rekao da se stalno suočavaju sa malignim oboljenjima kod mlađe populacije, naročito karcinoma testisa, koji je izlječiv ako se otkrije u ranom stadijumu bolesti, ali i karcinoma dojke, pluća i debelog crijeva.

"Ove godine bilježimo i porast karcinoma pankresa kod mlađe populacije, a u Hercegovini od ove bolesti je u 2023. oboljelo ukupno 10 pacijenata", rekao je Kolak.

On je naglasio da je pušenje jedan od glavnih okidača za nastanak karcinoma pluća, bešike, ali i karcinoma glave i vrata, te da u tom smislu, mikrocelularni karcinom skoro da nije opisan kod nepušača.

"Neke bolesti kroz primarnu prevenciju možemo da iskorijenimo. Sem pušenja, tu su i alkohol, gojaznost, fizička neaktivnost, a nezaobilazan faktor je genetika", poručio je Kolak.

Kolak je rekao da je od 2020. godine, od kada se vodi evidencija oboljelih, svake godine bilježen porast malignih bolesti, odnosno za 12 do 15 odsto oboljelih više.

"U 2022. godini zabilježeno je 225 oboljelih, u 2021. oko 200 pacijenata, a u 2020. registrovano je oko 180 pacijenata", naveo je Kolak.

On je rekao da ta statistika ne odstupa od okruženja, s tim što je zabilježen nešto veći broj oboljelih od karcinoma bešike, što se, kaže, može povezati sa boljom dijagnostikom i ranijem otkrivanju bolesti.

"Cilj onkologije je da se poveća procenat izliječenih od karcinoma, što je u svijetu na više od 50 procenata na petogodišnjem nivou, a kod nas je, nažalost, taj procenat 30 odsto na petogodišnjem nivou", rekao je Kolak.

On je naglasio da cijelo društvo i država više pažnje moraju da posvete ovim pacijentima, uvođenjem novih lijekova i terapijskih mogućnosti.

"Na zapadu je to postignuto uvođenjem imunoterapije, biološke i ciljane terapije, što je, za naše pacijente, ograničeno, jer postoje liste čekanja za takve lijekove", rekao je Kolak i izrazio nadu da će se to u budućnosti promijeniti.

On je istakao da je prioritet, a što ne postoji u BiH, prevencija, odnosno skrining metode, te je uputio apel da se skrining uvede za karcinom dojke, debelo crijevo, prostatu i grlić materice.

"Zadatak društva i zdravstva je da se uvedu skrining programi jer kroz te programe karcinom otkrivamo u najranijim fazama bolesti, kada su apsolutno izlječivi. Ono što je pozitivno od prošle godine je uvođenje HPV vakcine, pa je ovo poziv svim roditeljima da vakcinišu djecu. Prošle godine imali smo sedam oboljelih od karcinoma grlića materice u Hercegovini, ta bolest je preventabilna vakcinom", rekao je Kolak.

On je istakao da se u Bolnici mogu pohvaliti sa liječenjem karcinoma dojke, gdje je savjest žena na visokom nivou, navodeći da se odazivaju na preglede, rano otkrivaju bolest koja je apsolutno izlječiva hirurgijom.

"Takođe, možemo se pohvaliti tretmanom karcinoma bešike, kao i karcinoma debelog crijeva gdje je omogućena i dijagnostika i terapija", rekao je Kolak.

On je pojasnio da lijekove za maligna oboljenje, citostatike, imunološku i biološku terapiju nabavlja Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, te da su lijekovi dostupni u svim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj.

Kolak je dodao da su potrebna veća ulaganja u pogledu prevencije bolesti, ali i novih terapijskih mogućnosti, odnosno novih lijekova.

"Problem su skupi lijekovi, imunoterapija i biološka terapija, zato što postoje ograničena sredstva za takvo liječenje i liste čekanja", rekao je Kolak.

On je naveo da je kod karcinoma pluća ili melanoma neuporedivo bolje liječenje imunoterapijom nego hemoterapijom.

"Kod pacijenata koji su pogodni za primanje imunoterapije kod karcinoma pluća preživljavanje je više od 30 odsto na petogodošnjem nivou", rekao je Kolak, te izrazio nadu da će Fond, u skladu sa potrebama prepoznati to i izdvojiti veća sredstva za liječenje.