Bogojavljenje je hrišćanski praznik koje slavi otkrovenje Boga Sina kao ovaploćenog u Isusu Hristu.

U proslavljanju Bogojavljenja slave se zajedno tri događaja: Isusovo rođenje, krštenje i prvo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj. Tog dana pravoslavni jedni druge, a i sav narod Božiji, pozdravljaju tradicionalnim pozdravom „Bog se javi – Vaistinu se Bog javi“.

Na ovaj dan slavi se Bogojavljenje i obavljaju se dva vodoosvećenja: jedno uoči Bogojavljenja u crkvi (potapanje krsta i “umivanje” ikona), a drugo na dan Bogojavljenja, kada se osveštana voda iz crkve (vodokršte) nosi kući.
Zbog svih običaja vezanih za vodu, Bogojavljenje se u našem narodu drugačije naziva “Vodice” ili “Vodokršte”.

Dan prije Bogojavljenja slavi se krštenje Isusovo, koje je obavio Jovan Krstitelj u rijeci Jordan, kojim se obilježava objava svijetu da je on Sin Božiji. Pri krštenju Gospoda, u vodi se objavila sveta tajna božanske Svete Trojice.

Po Bibliji, odmah po krštenju, Isus je izašao iz vode, a zatim su se otvorila nebesa i Duh Sveti u obliku goluba je sišao na njega. Tada je svijetu i svim ljudskim pokoljenjima otkrivena tajna Svete Trojice.

Bog Otac je govorio Sinu s neba, Bog Sin se krštavao u rijeci Jordanu, a Bog Duh Sveti sišao je na glavu Boga Sina u vidu goluba. Zbog toga se današnji praznik i naziva Bogojavljenje.

Sveti Jovan Zlatoust je o današnjem prazniku, pored ostalog, rekao: „Hoću da praznujem, ljubljeni, i oran sam da svetkujem. Jer je sveto Bogojavljenje pečat praznika i vrata svetkovine…“.

Ponekad se ovaj praznik naziva i Prosvećenje jer je Gospod Isus Hristos svojim krštenjem u Jordanu osvetio, učinio svetom ne samo vodu u ovoj rijeci, nego i svu vodu uopšte, pa i svu materiju, svu tvorevinu Božiju.

Na Bogojavljenje se u svim svetim hramovina, poslije Svete liturgije, osvećuje voda. Vjeruje se da ona ima ljekovitu i iscjeliteljsku moć, zato se uvijek drži u kući, pored ikone.

Njome se može poprskati svaki kutak kuće, ali samo na ovaj dan. Bogojavljensku vodicu nekada su pile trudnice da bi se “otvorile kao nebo na Bogojavljenje” pa da se lako porode. Ta se voda sipa i u bunar da se pročisti ako u njega padne kakva životinja.

Suštinu ovog velikog praznika, Crkva je sažela u bogojavljenskom troparu:

U Jordanu kada si se krštavao Gospode,
pokazalo se poklonjenje Trojici,
jer glas Roditelja svedočaše za Tebe,
imenujući Te Sinom Ljubljenim,
a Duh u vidu goluba,
potvrđivaše istinitost riječi:
Hriste, Bože, Koji si se javio i svijet prosvetio, slava Tebi!
Sa Bogojavljenjem se završava cjelina božićnog svetkovanja, tokom kojeg je većina obreda posvećena zdravlju, pa odatle i potiče obredno kupanje u rijeci.

Veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje tradicionalno se obilježava plivanjem za bogojavljenski Časni krst.

Kao i za mnoge praznike, i za ovaj su vezana mnoga vjerovanja o prognozi vremena.

Vjeruje se da ako duva sjeverni vjetar biće zdrava godina, a ako duva južni vjetar, godina će biti puna bolesti. Rodna godina će biti ako bude oblačno vrijeme ili pada snijeg tog dana.

Vedro vrijeme predskazuje lijepo i sušno ljeto.