Bolnica Trebinje već treću godinu zaredom završila je finansijski pozitivno, a ovoj ustanovi najviše nedostaje prostor, dok se medicinski kadar, koga fali u pojedinim granama medicine, popunjava.

Do početka rada u novoj bolnici u Trebinju bi trebalo biti oko 120 specijalista, pošto je cilj da ova ustanova uskoro bude regionalni centar, rečeno je na godišnjoj konferenciji za novinare.

„Pozitivno poslovanje tri godine zaredom je rijetko u našem zdravstvu. Mi smo jedina bolnica u RS koja obavlja posao i za primarni nivo zdravstvene zaštite, labaratorijske i radiološke usluge. Prošle godine je preko 150 hiljada pacijenata prošlo kroz našu zdravstvenu ustanovu, a primjetno je da se vratilo povjerenje građana. Radilo se dosta na empatiji, ljubaznosti prema pacijentima, ankete su pokazale da je veliki broj građana zadovoljan uslugama trebinjske Bolnice. Ono na šta su imali primjedbe ćemo nastojati popraviti ove godine“, rekao je direktor Nedjeljko Lambeta.

On je podsjetio da se sada na oftamologiji rade složene operacije, da građani Trebinja i Hercegovine ne moraju ići u veće zdravstvene centre za složenije operacije kuka ili koljena, da se na hirurgiji, sopstvenim medicinskim kadrom, rade laparaskopske operacije, da je urologija zabilježila uspješan rad, a u porodilištu, koje ima najmlađeg načelnika u RS, je lani bilo oko 50 poroda više, zahvaljujući uvođenju različitih novina.

„Na više od 70 odsto odjeljenja nema dužih listi čekanja, negdje još postoje, opravdano ili neopravadano, a najduža je na kardiologiji, gdje su čekanja i do pet ili šest mjeseci. U ovoj godini ćemo nastojati da se angažovanjem spoljnih saradnika i te liste smanje“, kaže Lambeta.

On je istakao da trebinjska Bolnica ima preko 30 spoljnih saradnika, kako bi se što više intervencija radilo u Trebinju , te da ima najava da bi neki specijalisti trebali preći u naš grad da žive i rade.

Lambeta je najavio da će do kraja februara biti završeni grubi građevinski radovi na novom objektu bolnice, te da će i nakon otvaranja ove bolnice biti dovoljno kadra.

„Radimo novu sistematizaciju, raspisujemo konkurse za nova radna mjesta, uglavnom za srednji medicinski kadar. Problem babica je u cijeloj RS, što će biti dugoročniji problem, a pokušavamo da ga rješimo i sa susjednom Crnom Gorom. Anestetičara imamo dovoljno, kao i instrumentarki, a u ovoj godini rješićemo i problem nedostatka rentgen tehničara“, kaže on.

Prema riječima Tatjane Mrdić, pomoćnika direktora za medicinska pitanja, prepoznato je da mora postojati adekvatan kadar za pravu uslugu, pa se od 2021. godine na tome intezivno radi.

„Imamo 45 ljekara specijalista, 38 ljekara na specijalizaciji i osam doktora medicine koji čekaju specijalizaciju. U narednoj godini je planirano još 18 specijalizacija“, navela je Mrdić.

Ona je dodala da su lani uvedene nove procedure kojima se unapređuje kvalitet usluga, da se rade visoko sofisticirane operacije tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite, a uvedena je i biološka terapija koja se prije primala samo u kliničkim centrima.

„Pacijenti imaju i kontinuiranu uslugu neuro i maksilofacijalnog hirurga“, ističe dr Mrdić.

Predrag Vreća, pomoćnik direktora za nemedicinska pitanja kaže da su uz pomoć resornog ministarstva i i Fonda zdravstvenog osiguranja RS, u postkovid periodu značajno povećane vrijednosti ugovora.

„Oprema je u dobroj mjeri obnovljena, ali postoji i ona starija, a još uvijek smo u prostoru starom oko šest decenija. Izmirili smo sve obaveze prema radnicima, pa i neke nastale u ranijem periodu, a obaveze prema dobavljačima su smanjene za više od 60 odsto. Naša poslovna politika u ovoj godini će biti da se u potpunosti izmire obaveze prema dobavljačima. Preko 800 hiljada KM su investicije u prošloj godini, bez kreditnih zaduženja. Ulagali smo u kardiološki ultrazvuk, nabavljena su i tri sanitetska vozila, koja su bila potrebna zbog geografskog položaja i loših saobraćajnica. U ovoj godini, osim investiranja u medicinski kadar, planiramo i proširenje usluga“, istakao je Vreća.

Povećan broj respiratornih infekcija, bez testiranja na kovid

Dr Tatjana Mrdić kaže da je povećan broj respiratornih infekcija uobičajan za ovo doba godine i ovakve vremenske prilike.

„U konsultacijama sa infektologom i UKC Banjaluka, dobili smo odgovor da nema potrebe da se rade testovi na korona virus, jer su to respiratorne infekcije uobičajne za ovaj period“, istakla je ona.