U Muzeju Hercegovine u Trebinju sinoć je promovisana knjiga ’ Ognjena Marija Livanjska’ autora Buda Simonovića i otvorena izložba ’ Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove’ , koje svjedoče o ustaškim zločinima nad Srbima u Livnu i okolini 1941. godine.

Izložba ’ Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove’ , koju je pripremilo Udruženje ’ Ognjena Marija Livanjska’ iz Beograda, dokumentarnog je karaktera, a autori su Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja Gordana Dostanić izjavila je da ovo udruženje postoji 10 godina i da je nastalo iz želje da bude sačuvano sjećanje na srpske žrtve.

Ona je istakla da je potrebno sačuvati veliku kulturnu baštinu Srba u Livanjskom polju.

’ Srpska zajednica na području Livanjskog polja je brojčano mala i svake godine starija. Tamo su grobovi naših predaka, pa su projekti Udruženja uglavnom usmereni na obnovu crkava, spomenika i slično’ , rekla je Dostanićeva.

Ona je navela da je poslije Drugog svjetskog rata bilo zabranjivano da se javno manifestuje sjećanje na žrtve, ali je ono njegovano u okviru porodica.

’ To je bilo tako veliko stradanje da je ostavilo pečat na skoro svaku srpsku porodicu. Gotovo da nema porodice iz koje neko nije stradao. Neke su potpuno zatrte, a sela su nestala u tom pokolju 1941. godine. Stradali su samo zato što su bili Srbi, pravoslavci’ , rekla je Dostanićeva.

Autor knjige ’ Ognjena Marija Livanjska’ Budo Simonović rekao je da su se najteži zločini u Livnu i okolini desili na Ognjenu Mariju 1941. godine, što ga je podstaklo da tako nazove knjigu.

On je naveo da je sasvim slučajno 1990. godine u Livnu došao do saznanja da u selu Čelebići postoji spomenik na kome su upisana imena domaćina i broj stradalih iz porodice.

Simonović kaže da je 1990. godine pronašao staricu koja je u vrijeme tog zločina oko mjesec dana bila u jami, te da je tako počelo istraživanje.

’ Teško je bilo nagovoriti ljude da nakon 50 godina govore o tako strašnom stradanju. Dok sam pisao pitao sam se da li će ljudi to vjerovati, pa sam svaki detalj ispitao do kraja’ , rekao je Simonović, navodeći da se čak spustio u jamu duboku 46 metara da bi vidio da li je moguće da su tu stradali ljudi.

On kaže da se priče 11 preživjelih u potpunosti poklapaju u svim detaljima.

’ U knjizi imamo po imenu i prezimenu 1.587 žrtava, od kojih su polovina djeca uzrasta do 14 godina’ , rekao je Simonović.

On je dodao da sada u Livnu živi osmoro Srba, a na cijelom tom području stotinjak.

Udruženje’ Ognjena Marija Livanjska’ funkcioniše od 2012. godine, a misija mu je održavanje međusobnih veza livanjskih Srba s ciljem realizacije brojnih projekata u vezi sa očuvanjem kulturno-istorijskog nasljeđa i sjećanja na stradale Srbe livanjskog kraja.