"Elektroprivreda Republike Srpske" kupiće dodijeljene neiskorištene koncesije za hidroenergiju jer je opredijeljena da što više proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora, izjavio je danas generalni direktor "Elektroprivrede" Luka Petrović.
Petrović je napomenuo da je "Elektroprivreda" članica Evropske energetske zajednice i da mora da slijedi određena pravila ponašanja unutar EU.

On je od 1. januara 2026. godine najavio uvođenje obračuna, koji će biti internog karaktera i koji će vjerovatno novac ostavljati se unutar BiH, a od 1. januara 2030. godine planira se pratiti mehanizam koji već postoji u Evropi.

Govoreći o investicijama u obnovljive izvore energije u Srpskoj na "Banjalučkom energetskom forumu", Petrović je rekao da preduzeća koja emituju ugljen-dioksid plaćaju tu emisiju i da za to danas postoji berza.

"Berza je recimo oko 100 do 120 evra po megavat-času. Ako platite energiju 110 evra, koliko ste čuli da je za 2023. godinu prosječno, plus ovih 120 evra, ako je samo iz termoelektrane, onda dobijate ogromnu cijenu električne energije. To će uticati na proizvod onoga koji koristi električnu energiju za svoje proizvode", objasnio je Petrović novinarima.

On je dodao da oni koji kompletno koriste zelenu energiju ne plaćaju dodatnu cijenu i povoljni su, navodeći da "Elektroprivreda Republike Srpske" proizvodi što više struje iz obnovljivih izvora.

Govoreći o koncesijama za hidroenergiju, Petrović je rekao da bi trebalo da počne rad na pristupanju statusu podijeljenih koncesija koje su ostale neiskorištene, odnosno da budu oduzete ili da se prodaju.

"Mi smo stava da ćemo kupiti sve one koncesije koje su zdrave, koje su hidrološki dobrih profila. Jedan od takvih je Mesovo, sada smo u fazi da kupimo Cijevnu tri, ona je vlasništvo `Elektro Doboja`. Kupićemo još neke koncesije, sve koje studija izvodivosti, procjena, vještačenje, dokažu da se sa tom kupovnom cijenom isplati izgraditi taj objekat", rekao je Petrović.

On je naveo da je "Elektroprivredi" isplativo da koristi i sunce i vjetar kao vidove električne energije.

Energija koja je prije tri godine imala cijenu od 50 do 65 evra, kaže on da danas iznosi od 110 do 140 evra.

"Mi ćemo se ovdje boriti zato što imamo višak električne energije i možemo da sa tom povećanom cijenom i sa tim viškom obezbijedimo neka sredstva, održimo nisku električnu energiju prema građanima", naglasio je Petrović.

To je i politika Vlade Republike Srpske koju "Elektroprivreda" implamentira kroz niske cijene, a Petrović vjeruje da će to raditi i u narednom periodu.

Govoreći o finansiranju novih investicija, Petrović je rekao da ih je moguće investirati iz vlastitih izvora, ali se to nikada ne radi za velike investicione objekte nego se radi putem kreditnih aranžmana, suinvestitora, sufinansijera i grantovskih sredstava.

"Bilo bi dobro da EU pomogne izgradnju obnovljivih izvora putem grantovskih sredstava jer je valjda i njoj interes da za njih ne budemo neki emiteri ugljen-dioksida, a da nemamo i prodaju zelenih sertifikata", dodao je Petrović.

On je dodao da EU onima koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvoda omogućava da prodaju "zelene sertifikate" po proizvedenom megavat-času, tako da će, kako kaže, za nekoliko godina sigurno moći pristupiti toj berzi.

"Već su se uradili određeni koraci. Regularotna agencija za energetiku Republike Srpske donosi odluku ko je obnovlji, ko nije i koliko će moći da proda sertifikata. Mi ćemo naše viškove moći prodavati kao obnovljive izvore, a ne kao termoelektričnu energiju jer još imamo domaći konzum koji je veći od proizvodnje dvije termoelektrane", rekao je Petrović.

Petrović je na "Banjaluka energetskom forumu" učestvovao na palenu "Energetska efikasnost – pozicija poslovne zajednice, šta i kako dalje?". Na panelu je učestvovao i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Na forumu su se obratili i premijer Srpske Radovan Viškovića, ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović i predsjednik Unije poslodavaca Saša Trivić.

Skup organizuje Unija poslodavaca Republike Srpske u saradnji sa Ministarstvom privrede i preduzetništva.