Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske tražiće da arheološko nalazište u Milavići u Bileći, gdje je nedavno pronađena i krstionica za koju se smatra da je iz ranovizantijskog perioda, bude proglašeno kulturnim dobrom, rekla je Srni arheolog ovog zavoda LJiljana Vrućinić.
Ona je istakla da to područje to zaslužuje, s obzirom na to da ima mnogo veći potencijal nego što se pretpostavljalo.

Vrućinićeva je rekla da je na arheološkom nalazištu Crkvina u temeljima crkve u selu Milavići u Bileći pronađena krstionica za koju se smatra da je iz ranovizantijskog perioda, što uz ostala otkrića na tom mjestu potvrđuje da je to jedno od najvažnijih nalazišta u Hercegovini i Republici Srpskoj.

Ona je istakla da se pretpostavlja da otkrivena krstionica, na osnovu analogija sa ostalim sličnim krstionicama iz šireg okruženja, pripada ranovizantijskom periodu.

"Vjerovatno je na tom mjestu bila jedna veća crkva čiji se gabariti još ne vide u potpunosti, jer se za sada samo vide zidovi, pa će arheološka istraživanja biti nastavljena da bi se otkrila slika cjeline tih građevinskih ostataka", navela je Vrućinićeva.

Ona je dodala da krstionica pripada cjelini koja je vjerovatno kompleksna, a indicije su da je nastajala u više različitih perioda.

Vrućinićeva je istakla da istraživanja na tom mjestu traju od 2019. godine i da su od pokretnih stvari do sada otkrivena dugmad i minđuše od izuzetne vrijednosti, za koje se smatra da su iz srednjovjekovnog perioda i da vjerovatno označavaju pripadnost sloju elite.

"Osim tih reprezentativnih, pronađeno je još nekoliko minđuša koje su tek u procesu obrade", rekla je Vrućinićeva.

Ona je rekla da je na tom potezu pronađeno i puno grobova. Ona je precizirala da je na tom nalazištu otkriveno osam grobova ispod stećaka i da je izvršena potpuna analiza tih skeletnih ostataka na univerzitetima u Redingu i Stanfordu koji su opet vraćeni i sahranjeni po pravoslavnim običajima.

Vrućinićeva je naglasila da je veliki potencijal tog nalazišta i ranije utvrđen i da je sada potvrđen tim pokretnim nalazima i nalazom krstionice.

"Vrijednost te nekropole je što ima natpis sa imenom Bogdana Hateljevića, koji je istorijska ličnost", istakla je Vrućinićeva.

Ona je navela da je savremenim analizama potvrđeno da grobovi ispod tih stećaka potiču iz perioda od 13. do 16. vijeka.

"Milavići pokazuju kontinuitet sahranjivanja pravoslavnog stanovništva na ovim prostorima od srednjeg vijeka do danas", naglasila je Vrućinićeva i dodala da je nekropola u Milavićima druga po brojnosti u Republici Srpskoj posle Krekova u Nevesinju.

Ona je pojasnila da arheološko nalazište u Milavićima obuhvata tu srednjovjekovnu nekropolu stećaka u okviru aktuelnog pravoslavnog groblja i građevinske ostatke u okviru kojih je pronađena krstionica.

"Istraživanjima je utvrđeno da su stećci nalijegali na zidove crkve i zidovi crkve idu ispod stećaka, a oni se najranije javljaju od i 13. vijeka, pa se sa sigurnošću može tvrditi da ta građevina, u okviru koje je pronađena krstionica, potiče iz perioda i prije 12. vijeka", rekla je Vrućinićeva.

Ona je pojasnila da Zavod vrši nadzor nad sprovođenjima odobrenja za istraživanja, a da su geofizička istraživanja radili stručnjaci Univerziteta Reding iz Velike Britanije savremenim tehnologijama koji imaju kapacitete da to istraže, a koja su pokazala da postoji mjesto sa građevinskim ostacima na kojima je sada pronađena krstionica.

"Lokalitet se zove Crkvina i sam toponim ukazuje na postojanje takvih građevinskih ostataka", dodala je Vrućinićeva.

Ona je naglasila da su na području Bileće rađena i arheološka istraživanja u selu Baljci, u zaseoku Radmilovića Dubrave, gdje je iskopavan praistorijski tumul, a rukovodilac projekta je slovenački stručnjak Saša Čaval.

"Veliki je potencijal ovih nalazišta, koja potvrđuju izuzetno bogatstvo kulturno-istorijskog nasljeđa u Hercegovini", konstatovala je Vrućinićeva.