Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić kaže da bi ovih dana trebalo da krenu radovi na izgradnji nove bolnice. U ovoj godini očekuje i početak radova na istočnoj, te nastavak izgradnje zapadne gradske obilaznice. Uvjeren je da će uskoro biti stavljena tačka i na politička sporenja oko izgradnje aerodroma. Za „Glas Trebinja“ govori i o investicionim planovima Gradske uprave u ovoj godini, „teškim“ skoro 9,5 miliona maraka. Takođe i o razvojnim i socijalnim programima podrške, kategorijama koje će biti posebno u fokusu ovih politika. Ali, krenimo redom...

O gradnji aerodroma govorilo se još od prvih inicijativa - kao o istorijskom projektu za Trebinje. Priča je, međutim, „zapela“ na višim političkim instancama. Grad je u ovogodišnjem investicionom budžetu planirao pola miliona maraka za svoj dio obaveza u projektu koji finansira Republika Srbija. Očekujete li u ovoj godini početak radova?

- Iskren da budem, naša očekivanja su bila da će gradnja početi i ranije. Međutim, kao što i sami znate, na višim nivoima se još nije dobilo zeleno svjetlo da ovaj projekat ide u proceduru. Mada, ne mogu reći da ovakva situacija negdje nije bila i očekivana. Pogotovu ako znamo da postoji konkurencija, da se možda neko i boji da će mu aerodrom u Trebinju ugroziti poslovanje. Ovdje prije svega mislim na susjednu Hrvatsku. Ali, često smo ponavljali i evo opet ću to ovdje reći: još prije pedeset i više godina, kada se odlučivalo gdje da bude aerodrom na ovim našim prostorima ovdje, lokacija na području Trebinja ocijenjena je čak povoljnijom. Međutim, politika tog vremena je odlučila da aerodrom ipak bude tamo gdje je danas u susjednoj Hrvatskoj. U svakom slučaju, očekujem da će svi elaborati, kompletna projektna dokumentacija zadovoljiti sve propisane uslove neophodne da bi se aerodrom gradio. A nečije želje, pogotovu one koje imaju političku pozadinu, smatram da uopšte ne treba uzimati u obzir. Vjerujem da će se ova situacija povoljno razriješiti. Pogotovu što je i na nivou institucija BiH došlo do određenih političkih pomjeranja, što će doći do promjena na nekim pozicijama gdje su bili oni koji su izričito zastupali stav da ne treba dozvoliti gradnju aerodroma. Nadam se da će tamo doći neki ljudi koji su prije svega – razumni, koji će shvatiti da je to istorijski projekat i za ostanak ljudi na ovim prostorima, isto tako i za povratak onih koji su otišli. Jer, ne možemo pričati jednu priču, a raditi suprotno. Očekujem razumijevanje, da će svi neophodni sporazumi biti potpisani kako bi Srbija kao investitor mogla da nastavi sa projektom. A eskpropijacija je nešto što je u ovom momentu eliminatorno kako bi se sa radovima krenulo dalje...

Najviše novca u ovogodišnjem budžetu kapitalnih investicija Grada planirano je za infrastrukturno opremanje nove bolnice, koja bi trebalo da se gradi iz budžeta Republike Srpske. Kakva je planirana dinamika i šta se može očekivati da će ove godine biti urađeno na ovom projektu? Koliko će vas u tom smislu pokolebati činjenica da nisu baš svi najsrećniji izborom lokacije u Pridvorcima?
- Mi smo od samog početka rekli da Grad Trebinje stoji maksimalno na raspolaganju. Sve ono što je neophodno kao naše učešće – mi smo tu da obezbijedimo. Očekujem da bi radovi trebali uskoro da počnu. Istina, očekivali smo da će i ranije da krenu. Međutim, znate i sami kakve su procedure javnih nabavki. Bilo je određenih ponuđača koji su smatrali da su oštećeni - ali, koliko znam, sve instance koje su nadležne za to su već iscrpljene – što znači da se može krenuti u proceduru potpisivanja ugovora i uvođenja izvođača u radove. Kad je u pitanju izbor lokacije, mi smo čak predlagali neke druge, međutim, tim ljudi angažovanih iz struke procijenio je da bolnica treba da bude bliže centru grada. Nismo to mogli da osporavamo. Moramo biti zahvalni Vladi Republike Srpske što je spremna da izdvoji preko 120 miliona maraka da se taj objekat, koji je neophodan i Trebinju i Hercegovini, izgradi. Ono što često ponavljamo, a to kažu i ministar i Vlada – ako neko dokaže da je vlasnik te zemlje treba da bude obeštećen. Ali je činjenica da je nadležno ministarstvo ustanovilo da imovinsko-pravni odnosi nisu sporni. Na osnovu toga se izdavaju i sve neophodne dozvole. Ako neko smatra da to nije tako, treba svoje tvrdnje da dokaže kod nadležnih institucija.

POSLJEDNJA VIJEST: Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić potpisao je u Banjaluci, sa predstavnikom izabrane grupe ponuđača za realizaciju projekta, ugovor o izgradnji nove bolnice u Trebinju. Riječ je o jednom od najznačajnijih projekata Vlade Srpske u zdravstvenom sistemu, čiji je cilj izgradnja savremeno opremljene bolnice za pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga po najvišim standardima, građanima Trebinja i susjednih opština i gradova. Vrijednost projekta procijenjuje se na 128 miliona KM.

Slobodna zona bi poreskim olakšicama trebalo da kreira uslove za razvoj novih privrednih kapaciteta u Trebinju. Završene su administrativne procedure. Šta dalje slijedi u pogledu infrastrukturnog opremanja i kad očekujete da će slobodna zona u pravom smislu profunkcionisati?

- To je prva slobodna zona u Republici Srpskoj. Sve potrebne procedure su ispoštovane, sa republičkog i državnog nivoa. Iskoristio bih priliku da se zahvalim prije svega timu iz naše Gradske uprave koji je učestvovao u ovom projektu, takođe i nadležnim ministarstvima na nivou Republike Srpske i BiH koji su nam maksimalno izašli u susret, tim prije što je ovo prvi ovakav projekat u Republici Srpskoj. Posebno bih se zahvalio Vladi Republike Srpske koja je obezbijedila 800.000 maraka da bi pokrenuli radove. Mi smo u međuvremenu pokrenuli javnu nabavku, odabrali izvođača – na terenu se već raščišćava područje planirano za slobodnu zonu i ti radovi izvodiće se u skladu sa tih obezbijeđenih 800.000 maraka. Teren je u dobroj mjeri nepristupačan i trebaće dosta novca da bi se pripremio za gradnju. Naravno, slijedi i sve ostalo što je neophodno da se slobodnoj zoni obezbijedi uslovnost – ograđivanje, putna infrastruktura, priključci za električnu energiju i vodosnabdijevanje... Što se tiče naših očekivanja – ako sve bude išlo po planu, za nekih 18 mjeseci nadam se da će slobodna zona biti u funkciji. A to znači da će na ovom projektu biti završeno sve što je neophodno da bi ona bila na raspolaganju privrednicima. U međuvremenu, već pregovaramo sa određenim privrednicima koji žele da otvore svoje pogone tu. Još nije definisano za neka neophodna ulaganja – hoće li ona biti obaveza Grada kao vlasnika slobodne zone ili privrednika koji će tu da otvori svoje pogone. Uglavnom, smatram da će to biti veoma značajan projekat za Trebinje, koji će otvoriti nova radna mjesta, direktno ili indirektno. Blizina i postojećih aerodroma i onoga koji namjeravamo da gradimo, zatim luka u Pločama i Baru – sve to lokaciju naše slobodne zone čini interesantnom, zbog čega se nadam, kako vrijeme bude odmicalo, da će privlačiti sve više privrednika.

Vrijeme treba za sve, ali raduje, kao što kažete - da zainteresovanih već ima?

- Zainteresovanih ima. Istina, nije ovo ni najpovoljnija situacija. Ovaj projekat je pokrenut upravo u vrijeme korone. U međuvremenu se desio i rat u Ukrajini koji je još aktuelan. Sve to sigurno da utiče, ali se nismo pokolebali niti odustali. Vjerujem da bi naša slobodna zona mogla da bude osposobljena upravo u nekom mnogo povoljnijem trenutku - kada neke kompanije budu donosile odluke o prebacivanju svoje proizvodnje iz nekih ugroženih područja ili područja gdje ona više nije rentabilna. Posebno ako imamo na umu da je slobodna zona Trebinje na samoj granici Evropske unije. Naravno, u Trebinju već postoje određene olakšice za privrednike. To je inače još od ranije opredjeljenje Grada za poslovnu i industrijsku zonu, ako je u pitanju proizvodna djelatnost. Obezbijeđen je popust od čak 99% na rentu, a 25% na troškove uređenja ako se grade proizvodni objekti. Naravno, mi smo otvoreni za svaku saradnju i razgovore sa svakim ko smatra da bismo mi, kao lokalna zajednica, mogli još nešto da uradimo kako bi unaprijedili uslove.

U godini iza nas dosta je urađeno na revitalizaciji putne mreže na seoskom području, ali i u gradskom i prigradskim naseljima. Koliko će ove godine biti u fokusu saobraćajna infrastruktura? Naravno, najzahtjevniji su projekti gradskih obilaznica, koji, opet, ne zavise toliko od grada koliko od investicionih planova javnog preduzeća Putevi Republike Srpske...

- Za putnu infrastrukturu je prošle godine izdvojen do sada najveći iznos sredstava – oko tri miliona maraka. Kao što ste rekli, stvarno smo gledali da ovim radovima što je više moguće pokrijemo ruralno područje, jer smo svjesni činjenice da ljudi ne mogu da se vrate na ta područja ako nemaju neke preduslove, barem ono što je osnovno – put, struja, voda, pitka ili tehnička. Isto tako, i neke ulice u gradu su dotrajale i morale su da se presvlače. Takođe, grad se širi, niču nova naselja i u obavezi smo da novu gradnju pratimo i putnom infrastrukturom. Tako da smo dosta toga prošle godine uradili, a dosta toga nas očekuje i u ovoj godini. Što se tiče ovih velikih saobraćajnih projekata – u Puteve RS imamo povjerenje da će realizovati sve ono što je započeto. Zahvalio bih i rukovodstvu Hidroelektrana na Trebišnjici što je našlo i snage i sredstava da gradi najveći most na rijeci Trebišnjici, koji je sastavni dio istočne obilaznice. Osim tog mosta, nadam se da ćemo u 2023. godini pokrenuti radove i na trasi obilaznice, koja je zamišljena da se gradi fazno. Smatram da će se ovaj projekat naći među prioritetima Puteva RS i da će izdvojiti sredstva koja su neophodna. Očekujem i nastavak radova na zapadnoj obilaznici. U međuvremenu su se desile određene izmjene u planiranoj trasi. Od projekata aerodroma i nove bolnice zavisilo je kako će ona da bude trasirana. Ono što smo sada planirali da radimo jeste dionica do Grada sunca i slobodne zone, a u nekom narednom periodu – od tog dijela, zatim preko rijeke gdje bi trebalo da se gradi još jedan most, pa dalje do spoja sa putem prema Mostaru. Svi ovi projekti su ključni - ali dugoročni. O obilaznicama se dugo već govori pa ljudi često pitaju kad će to konačno biti završeno, ali ne može sve to da se završi preko noći...

Šta biste još, uz već pomenuto, posebno izdvojili iz ovogodišnjeg plana kapitalnih investicija – koji je, da podsjetimo, u usvojenom budžetu grada za 2023. projektovan na skoro 9 i po miliona maraka?

- Izdvojio bih nastavak radova na Duhovnom centru u Mrkonjićima. Tu planiramo da radimo vidikovac. I tu je došlo do određenih promjena planova. Nije lako raditi kada niste vlasnik zemlje, jer negdje naiđete na razumijevanje, ali negdje opet ono izostane. I cijene su se značajno promijenile u međuvremenu - sada su vam potrebna veća sredstva za ono što ste ranije mogli uraditi za manje novca. Dobili smo za nastavak gradnje donaciju Elektroprivrede RS u iznosu od 600 hiljada maraka. Od toga i naših sredstava smatram da možemo dosta toga da uradimo. Ali ovaj projekat će se razvijati i dalje. Tu je planirana i izgradnja konaka, takođe i većeg parkinga kako bi se problem gužvi riješio dugoročno. Vjerujem da ćemo sve to u narednom periodu u fazama uraditi. Nastavak popločavanja Starog grada takođe bih izdvojio među značajnije investicije u ovoj godini. Takođe, pomenuo bih i projekat vodosnabdijevanja Ivanice, za šta smo u budžetu izdvojili 800 hiljada maraka. Tu smo naravno planirali da na mrežu priključimo i sva naša sela koja su na trasi cjevodova za Ivanicu. Slijedi javna nabavka i izbor izvođača, a koliko sam informisan, Opština Ravno već je pokrenula radove sa svoje strane. Dalje, planiramo i da sve do jedna mjesna zajednica, gdje postoji potreba, dobije igralište za djecu. Između ostalog, u budžetu su se našla i početna sredstva za izgradnju još jednog vrtića koji smo planirali u naselju Tini. Još jedan vrtić je neophodan – već postoje redovi čekanja a vodimo i računa da smo teritorijalno prisutni u svakoj mjesnoj zajednici gdje ima dovoljan broj djece za ovakvu ustanovu.    

Trebinje iz godine u godinu bilježi nove turističke rekorde. U prošloj je broj noćenja čak skoro udvostručen u odnosu na neke ranije godine, za koje smo držali da su bile izuzetno uspješne. Ovi trendovi ohrabruju, ali i dodatno obavezuju - i Gradsku upravu i cijelu našu zajednicu na nove napore. Od kreiranja novih turističkih proizvoda, sadržajnijeg kulturnog i zabavnog života, do investicija u uređenje nekih javnih prostora i gradskih cjelina. U tom smislu, već smo pomenuli radove na revitalizaciji Starog grada, koji će i ove godine biti nastavljeni. Sezona još nije blizu, ali - koliko se već danas o tome razmišlja?

- Svjesni smo činjenice da turista koji je ovdje bio prethodne godine, ove godine već očekuje nešto novo. Nastojimo da se uklopimo u takve zahtjeve i da uvijek ponudimo neki novi sadržaj. To je izazov za sve nas, na koji nije uvijek lako odgovoriti. Ljepote Trebinja privlače mnoge turiste, ali isto tako - svjesni smo da je potrebno ponuditi i neki sadržaj, koji će pritom zadovoljiti sve kategorije. Mnogi su već rekli da je Trebinje idealno, recimo, za treću životnu dob. Ali i drugi žele da im ugodite, da im je lijepo i da se ovdje dobro osjećaju. U svakom slučaju, sadržaja neće nedostajati. Sjetimo se prethodne godine – koja je po ocjeni naših sugrađana ponudila možda i najsadržaniji kulturni program do sada. Nadam se da ćemo to uspjeti da ponovimo i ove godine. Zašto ne reći da je i sportski turizam još jedna šansa za nas. Sve više sportista želi da dođe ovdje, od kada smo izgradnjom zatvorenog bazena i atletskog stadiona poboljšali uslove za njihov boravak. Tu je, naravno, i kompleks Grada sunca sa svojim sportskim objektima. A biće još takvih projekata. Naš je cilj bio da do 2024. godine postignemo 200 hiljada noćenja na godišnjem nivou, a mi smo već 2022. godine zabilježili preko 180 hiljada. Što znači da idemo zaista krupnim koracima naprijed...

Kad ga jednom upoznaju, gosti često požele i da se trajnije vežu za naš grad. Kupuju ovdje stanove ili kuće, što već ima za posljedicu da je cijena kvadrata toliko porasla da i naši sugrađani, oni koji zasnivaju porodice, sve teže mogu do krova nad glavom i u vlastitom gradu. Grad teško može da utiče na kretanja na tržištu nekretnina. Ali, da li se možda razmišljalo da se kreira neki program subvencionisane stanogradnje, koji bi korisnicima omogućio da do potrebnih kvadrata dođu pod kudikamo povoljnijim cijenama?

- Mi smo već u prethodnoj godini pokrenuli jednu vrstu javnog upita da procijenimo šta je to što bi bilo neophodno da uradimo kako bi izašli u susret našim sugrađanima da riješe svoje stambeno pitanje. Naravno, veliki broj naših sugrađana se javio i izjasnio – neko želi plac, neko montažnu kuću, neko stan pod povoljnijim uslovima. Trenutno pravimo analizu – koje bi to rješenje bilo da zadovolji ove zahtjeve a da je realno izvodljivo. Ni u ovome ne možemo bez podrške Vlade RS i nadležnih ministarstava. Jer, da bi nekom dodijelili neku površinu za gradnju pod povoljnijim uslovima, morate da imate određene saglasnosti. U komunikaciji smo sa njima i hoćemo da nađemo najbolje rješenje. Podsjetiću da su mnogi projekti i programi iz Trebinja i ranije bili prepoznati kao pozitivan primjer i kao takvi kopirani i primjenjivani u drugim lokalnim zajednicama u Srpskoj. Jedan od tih pozitivnih primjera bila je upravo zgrada za mlade bračne parove. Naravno, uvijek se nađe pojedinaca koji su iz nekog razloga nezadovoljni – ali kad danas pogledamo da je ove porodice kvadrat stana u centru grada koštao 1.250 maraka sa PDV-om, tada shvatamo koliki su zaista tu bili benefiti. Naravno, naš je cilj da programom o kojem razmišljamo u prvom redu pomognemo kategorije kojima je ova vrsta podrške zaista neophodna. Jer i u Trebinju imate danas porodica koje po svojim primanjima mogu da prušte sebi tako visoke cijene kvadrata. Neće to biti lagan posao, iziskivaće puno vremena i truda - ali iznaći ćemo neko rješenje. Jedno su želje i dobre namjere, koje zaista imamo, ali je ključno da rješenje bude u skladu sa zakonskom regulativom.

Posljednjih godina pokrenut je niz socijalnih i razvojnih programa podrške gdje god je Gradska uprava prepozala da je njena pomoć potrebna. Neki su razvijali, recimo, agrar ili preduzetništvo, dok su drugi opet u fokusu imali porodicu i socijalno osjetljive kategorije stanovništva. Hoće li se nastaviti ova praksa? Ima li možda ove godine i nekih novina?

- Plan je da sve što smo započeli i nastavimo. Određenih promjena je bilo, kao što smo vremenom uočavali i određene nedostatke u ovim programima. Građani su, na kraju krajeva, ti koji procjenjuju da li neki program ima smisla ili nema. Bilo je i određenih zloupotreba od strane korisnika. Recimo, u programima usmjerenim na ruralna područja, slučajeva da je adresa u CIPS-u ustvari jedino što korisnik ima na selu i što ga za to selo veže. Kao što smo, s druge strane, procijenili da iznose za samozapošljavanje, za one koji hoće da pokrenu vlastiti biznis, treba povećati do 20 hiljada - jer su to zaista hrabri ljudi. Nekada ste morali dizati kredit da bi započeli svoj biznis. Sad je dosta lakše – na raspolaganju su vam naša sredstva koja ne vraćate. Neko ko bi upitao koliko su ta sredstva dovoljna treba imati na umu činjenicu - da ranijih godina tako nešto u budžetu nije ni postojalo. Takođe, potrebna je i sa druge strane odgovornost – ako je nešto u programu definisano kao vaša obaveza, onda na tu obavezu trebate i odgovoriti. I tu ne stajemo, ako ispunite ono što se od vas očekivalo – opet ide podrška Grada. Pa smo po prvi put uveli i podršku za obnovu ekonomskih objekata na selu, za one koji žele da se bave poljoprivredom, preradom voća i povrća, stočarstvom. Započeli smo i novi program - da svim našim sugrađanima koji imaju potrebu da idu u klinički centar u Banjaluku na preglede bude obezbijeđen smještaj u blizini kliničkog centra o trošku Grada Trebinja. Mišljenja smo da naš sugrađanin ne može da ode na dan do Banjaluke, da prelazi tolike kilometre u jednom i drugom pravcu, posebno ako je ugroženog zdravlja – a znamo da su mnogi na to bili primorani da bi uštedjeli. Uveli smo kao novinu i stipendije za studente koji studiraju u Trebinju, bez obzira odakle dolaze. Stipendiranje naših studenata bilo je uglavnom ograničeno za one čija su porodična primanja ispod nekog iznosa koji smo utvrdili kao uslov. Zato smo od ove godine, na sugestiju naših sugrađana, uveli i stipendije bez ovih ograničenja – za deset najboljih studenata, bez obzira na roditeljska primanja. Već smo naišli na pozitivne reakcije, a nije ni mali iznos – 250 maraka mjesečno. Što znači, isplati se učiti. Naravno, naš krajnji cilj je da se ti studenti vrate u Trebinje, da im se nakon studija ovdje ponudi zaposlenje.

Nismo zaboravili ni sport. Često ističete da Trebinje mora biti ponosno na svojih pet „premijerligaša“, što i jeste svojevrsni kuriozitet ako znamo da ni znatno veće sredine od naše nemaju toliko klubova u najvišem rangu takmičenja u zemlji. Ove godine značajna sredstva su planirana za izgradnju nove sportske infrastrukture. Šta to sportisti, sportski radnici, rekreativci, a u prvom redu mladi ovog grada - mogu da očekuju od ovih investicija?

- U saradnji sa Fudbalskim savezom Republike Srpske gradićemo pomoćni teren sa vještačkom travom, na lokaciji u nekadašnjoj kasarni koja se već koristi za ovu svrhu. Ovih dana trebalo bi da otpočne realizacija ovog projekta. Izgradnja reflektora na stadionu „Police“ privodi se već kraju. To je nešto zaista značajno, na šta Trebinjci veoma dugo čekaju. Ne treba posebno naglašavati koliko je ljeti lakše igrati noću, kad su niže temperature, te koliko će utakmice u ovom terminu omogućiti da i publike bude više na stadionu. Imamo čak i opciju da se na „Policama“ radi i hibridni teren, gdje bi određeni dio sredstava donirao Fudbalski savez Republike Srpske a ostatak bi obezbijedio Grad. Smatramo da i dvoranski sportovi zaslužuju bolje uslove. I tu treba iznaći rješenje. Možda da se sada radi na sanaciji postojeće dvorane, a da se dugoročno planira gradnja nove. Tamo nema ni dovoljan broj parking mjesta kada se igraju utakmice a da vam o uslovima u kojima rade sportisti i ne govorim – koliko je zimi hladno a ljeti vruće. Kad smo kod ove teme, iskoristio bih priliku da se zahvalim rukovodstvu Elektroprivrede RS koja je izdvojila 2,5 miliona maraka za izgradnju novog sportskog kompleksa u Trebinju. Imamo već uglavnom definisano šta bi to trebalo da se uradi, gdje bi bile lokacije i za koje sve objekte. Od svih ovih investicija očekujemo i bolje rezultate naših klubova. Zaista treba pozdraviti činjenicu da Trebinje nikad nije imalo ovaj broj premijerligaša koliko ima danas – ali mi očekujemo da se taj broj u narednim godinama i poveća ili barem zadrži na ovom nivou. Znamo da sve to za Gradsku upravu podrazumijeva - i više izdvajanja. Ali, rezultat svih ovih uspjeha naših klubova je to da danas imamo i najviše djece u sportu: prema našoj evidenciji oko 2.100 naših najmlađih sugrađana do osamnaest godina bavi se nekim sportom. Na to je, naravno, uticala i Škola sporta, koja je besplatna za sve. Zbog manjka fizičke aktivnosti kod djece se, nažalost, često javljaju različiti deformiteti. Upravo sport značajno doprinosi da to ne bude slučaj i da se djeca zdravo razvijaju. Već imamo vidljive rezultate u tom pogledu...