Baka Bosa Salatić (103), koja je uveliko zakoračila u drugo stoljeće života, na slici sa sinom dr Milosavom Mišom Salatićem, još je i te kako krepka i fizički, i psihički, i duhovno.

Živi u lijepom i pitomom kraju Baljci, iznad Bileće, okružena pažnjom i ljubavlju svoji najmilijih, ali i svih onih u okolini koji je poznaju.

 
Nema kuće u ovom kraju koja ne pamti toplinu i lijepe riječi njenog rano preminulog supruga Mate. Takva su im sva deca, kao i brojna unučad i praunučad.

– Dobre, pozitivne misli, ljubav prema bližnjim svojima i svim dobrim ljudima, činjenje dobrih djela, vrijedan rad i trud, radovanje i tuđem uspjehu, ne samo svom – „recept“ je bake Bose za dug život, uz maksimalnu umjerenost u svemu i „debelo“ strpljenje.

Starost joj je posebno uljepšao sin profesor dr Milosav Miša Salatić, nekadašnji ugledni ljekar, kardiolog i univerzitetski poslenik u Tuzli, a potom skoro tri decenije ljekar u Norveškoj i Švedskoj, gdje je pronosio slavu naše medicine. Miša se, u međuvremenu, vratio iz inostranstva i nastavio život u prelijepom Trebinju. Svaki vikend provodi sa majkom na pradjedovskom ognjištu.

 Foto: V. Mitrić / Bosa na dan kad je napunila 100 godina

 
Mišo uživa u onome što mu pruža prilika da bude uz majku i rodni dom, kao jedan od najuspešnijih ljekara, odnosno intelektualaca iz Hercegovine, pišu Večernje novosti.

– E, nema takvog sina kao što je Mišo – svjedoče komšije Salatića. – Mišo ne da baki Bosi da umre. Baka i Mišo „proizvode“ tako pozitivnu energiju za sve nas kao primjer koji svi treba da slede.

ENIGMA

Svaki stogodišnjak ima svoj „recept“ za dug život koji preporučuje mlađima. Ipak, naučnici koji su proučavali fenomen starenja pretpostavljaju da je genetski faktor ipak ključan, jer su ih često zbunjivali primjeri dostizanja duboke starosti kod osoba koje uopšte nisu primer zdravog načina života. Njih ni pušenje ni druge loše navike nisu zaustavile da značajno „prebace“ prosečan životni vek.

DUGOVJEČNI

Hercegovina se inače ubraja u ona područja u kojima živi najviše dugovječnih ljudi. Iako bi se očekivalo da ovo prilično surovo podneblje više „troši“ ljude, veliki broj njih doživi duboku starost, a posljednjih godina ima ih sve više. Pritom, mnogi od njih i u poznim godinama imaju očuvano zdravlje i mentalnu vitalnost.

Večernje Novosti