Na današnji dan, 23. novembra, dogodilo se:

1221. - Rođen kastiljanski kralj Alfonso Deseti - Učeni, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, vjerski veoma tolerantan. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti 1284. dvor u Toledu je pretvorio u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastičare. Njegovim zalaganjem su prevedeni Sveto pismo, Talmud i Kuran i napisan je niz značajnih djela: "Kraljevski zakon", "Astrološka znanja", "Mineralogija", a 1270. je započeto pisanje "Velike i opšte istorije". Zauzeo je 1262. godine luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovjekovnu mavarsku okupaciju grada.

1531. - Mirom u Kapelu završen drugi građanski rat u Švajcarskoj i rimokatoličke oblasti zemlje su priznate kao dio Švajcarske konfederacije.

1853. - Umro srpski ljekar i kulturni radnik Jovan Stejić, koji je u duhu racionalizma 18. vijeka gajio kult razuma i propovijedao etiku vrline, rada i dužnosti. Studirao je u Pešti i Beču i potom bio ljekar u Šapcu, Kragujevcu i Valjevu. Poslije štampanja jedne knjige, u kojoj se služio novim pravopisom Vuka Karadžića, sukobio se s knezom Milošem Obrenovićem i otišao iz Srbije. Po povratku 1840. postavljen je za načelnika saniteta, zatim za sekretara Državnog savjeta. U filozofskim spisima napadao je vjerski fanatizam. Napisao je stručnu kritiku Vukovog prevoda "Novog zavjeta".

1855. - Rođen srpski pisac Stevan Sremac, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih realista u srpskoj književnosti. Pisao je duhovite pripovijetke iz provincijskog života, u kojem je našao starinsku atmosferu, poetsku nježnost, humorističke zaplete, a pod naslovom "Iz knjiga starostavnih" je izdao poetizovane pripovijetke iz narodne istorije. Ostala đela: "Ivkova slava", "Zona Zamfirova", "Pop Đira i pop Spira", "Vukadin", politička satira "Luminacija na selu".

1971. - Kina postala stalni član Savjeta bezbjednosti UN.

1976. - Umro francuski pisac i političar Andre Malro, učesnik Kineske revolucije, Španskog građanskog rata i komandant u francuskom Pokretu otpora. Poslije studija arheologije otišao je u Indokinu radi arheoloških iskopavanja, ali se ubrzo pridružio tamošnjem revolucionarnom pokretu. Kao član Internacionalnih brigada borio se u građanskom ratu u Španiji, a u okupiranoj Francuskoj se 1942. pridružio Pokretu otpora. U vladi generala Šarla de Gola postao je 1959. ministar informacija i kulture, ali je podnio ostavku poslije majskih studentskih demonstracija 1968. U duhu angažovane umjetnosti analizirao je probleme savremenog čovjeka u zaoštrenim situacijama društvenih revolucija i građanskih ratova. Đela: "Kraljevski put", "Nada", "Altenburški orasi", "Antimemoari", "Iskušenje Zapada", "Osvajač", "Ljudska sudbina", "Imaginarni muzej", "Ogled o Goji", "Metamorfoza bogova".

2001. - Francuski sudija Klod Žorda ponovo izabran za predsjednika Haškog tribunala.