Nakon moždanog udara, trećina bolesnika umire, trećina ostanu lica s invaliditetom, a trećina se oporavi pri konvencionalnoj terapiji.

Na našim prostorima, odnosno u RS, ovo oboljenje, takođe, poprima obrise epidemije. To je, povodom Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, koji se obilježava ove subote, 29. oktobra, izjavio profesor doktor Siniša Miljković, šef Jedinice za moždani udar Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS).

"Prema našim podacima, koji datiraju unazad nekoliko mjeseci, a na osnovu podataka dobijenih tokom obilaska svih bolnica u RS, svake godine imamo oko 4.500 novooboljelih od moždanog udara", navodi Miljković.

TERAPIJA: Dodaje da je najveći napredak u liječenju bolesnika s moždanim udarom postignut primjenom takozvane trombolitičke terapije. Naglašava da u Banjaluci postoji Jedinica za moždani udar UKC RS, u kojoj se opet primjenjuje jedina etiološka terapija za ishemijski moždani udar (određene oblike), a koja za četiri puta povećava mogućnost dobrog konačnog ishoda oboljelog.

"Prvi put mi smo u mogućnosti da djelujemo na sam uzrok bolesti, jer ovaj lijek je u stanju da razgradi tromb - ugušak na mjestu gdje je nastao", pojašnjava Miljković.

Kod davanja same terapije, nažalost, zasad postoji niz ograničenja.

"Prvo i najbitnije je da se ona može dati samo ako pacijent stigne unutar četiri i po sata od nastanka moždanog udara! Stoga je naročito važno da se pacijenti čim osjete simptome ili se posumnja na moždani udar jave ljekaru ili direktno neurologu kako bi se što prije reagovalo", kaže doktor.

SIMPTOMI: Najčešći simptomi i znakovi koji bi govorili u prilog moždanom udaru su slabost jedne strane tijela, smetnje s govorom, zatim kada pacijent primijeti da su mu se "iskrivila" usta, nerijetko pomućeno stanje svijesti, ponekad glavobolja, dezorijentisanost.

Miljković napominje da cerebrovaskularne bolesti (CVB) pripadaju grupi vodećih masovnih hroničnih nezaraznih bolesti. Uz oboljenja srca i maligne bolesti, to su najčešća oboljenja savremenog čovjeka i nalaze se na drugom mjestu po smrtnosti, a na prvom mjestu po invalidnosti.

"Danas kad govorimo o etiologiji, odnosno uzrocima moždanog udara, govorimo o faktorima rizika, odnosno o pojavama koje duže vrijeme prethode pojavi patoloških promjena i čije prisustvo već samo po sebi označava postojanje prve, nijeme vaze moždanog udara i pitanje je samo vremena kad će se pojaviti klinički simptomi", pojašnjava Miljković. 

Riziko faktori predstavljaju određenja oboljenja, patološka stanja osobine ili navike koje dovode, pospješuju ili pogoduju nastanku određene bolesti. Riziko faktore možemo podijeliti uslovno na dvije grupe. U prvu spadaju oni faktori na koje ne možemo uticati (starost, pol, rasa i nasljeđe).

"U drugoj su oni na koje možemo uticati i oni su znatno značajniji kako za ljekare, tako i za pacijente, a tu spadaju hipertenzija, srčana oboljenja kao što su treperenje pretkomora, infektivni endokarditis, mitralna stenoza, infarkt i slično, zatim pušenje, šećerna bolest, povišene vrijednosti holesterola i triglicerida u krvi, nedovoljna fizička aktivnost, gojaznost u određenom postotku i migrena, stres i tako dalje", navodi doktor.

Miljković podsjeća da se riziko faktori i njihovo prisustvo kod nekoga, pogotovo ako postoji prisustvo više riziko faktora kod određene osobe, mogu smatrati uzročnicima moždanog udara.

PREVENCIJA: Ovo, kako dodaje, nameće stav da svu našu aktivnost treba usmjeriti ka njihovom mijenjanju, odnosno uklanjanju kako bismo smanjili broj oboljelih od moždanog udara.

"Ovi postupci su poznati kao primarna odnosno sekundarna prevencija. Kod primarne prevencije radi se na tome da ne dođe do pojave prvog moždanog udara, a kod sekundarne đelujemo kod pacijenata koji su već imali moždani udar, ali nastojimo smanjiti mogućnost njegovog ponovnog javljanja", naglašava Miljković.

To su, kako dodaje, pokazale i velike studije koje su se bavile ovom problematikom. Tako je pokazano da, recimo, smanjenje krvnog pritiska za samo 10 mm živinog stuba smanjuje rizik za pojavu moždanog udara za četiri puta. Isto tako, prekid pušenja smanjuje rizik od pojave moždanog udara za čak pet puta. Dobro regulisana šećerna bolest smanjuje rizik od pojave moždanog udara za dva do tri puta.

"Za postizanje ovih rezultata svakako da je neophodna šira društvena aktivnost, prosvjećivanje stanovništva, edukacija i pacijenata, ali i ljekara, stalni rad na promjeni loših životnih navika, navika u ishrani i tako dalje", navodi Miljković.

Statistika:

- Broj novooboljelih od moždanog udara se udvostručuje sa svakom dekadom nakon 45 godina.

- Brojka raste sa 104 na 100.000 stanovnika za životnu dob od 45. do 54. godine, na 1.113 na 100.000 stanovnika za životnu dob od 75. do 84. godine.

- Čak dvije trećine moždanih udara se dešava u životnoj dobi većoj od 65 godina.

- Na našem prostoru primijećen je trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod lica od 40 do 60 godina.

- Širom svijeta godišnje umre oko 4,4 miliona ljudi od moždanog udara, od ukupno umrlih 50,5 miliona ljudi na godišnjem nivou.

- Svake druge sekunde moždani udar pogodi jednu osobu, a svakih šest sekundi nekoga usmrti.

Akcija stručnjaka iz UKC RS

Ljekari i medicinsko osoblje Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS), zajedno s Udruženjem neurologa RS, ove subote, 29. oktobra, od 12 do 13 časova na Trgu Krajine u Banjaluci obilježiće Svjetski dan borbe protiv moždanog udara.

Tema kampanje je "Suoči se sa činjenicama: Moždani udar može se liječiti". Moto ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara glasi "Život može biti kvalitetniji i bolji povećanjem osviještenosti, dostupnosti i aktivnosti". Ljekari i medicinsko osoblje UKC RS će, dakle, od 12 do 13 časova na Trgu Krajine svim zainteresovanim građanima dijeliti letke i materijale u kojima se navode znakovi i simptomi moždanog udara i način prevencije, te besplatno mjeriti krvni pritisak i šećer u krvi, te prvi put raditi skrining na postojanje fibrilacije atrija (nepravilni srčani rad). 

"Skrining na postojanje fibrilacije atrija (vrsta aritmije) je od izuzetnog značaja zato što se smatra da će od pacijenata koji imaju ovaj tip aritmije svaki peti dobiti moždani udar, a svaki sedmi dobiti ponovljeni moždani udar", naglašavaju iz UKC RS.

Moždani udari koji su posljedica ovog tipa aritmije ne samo da izazivaju tešku invalidnost (oduzetost polovine tijela, smetnje govora), nego su praćeni i značajno većim procentom umiranja, tako da se smatra da čak do 50 odsto pacijenata umire u prvoj godini od nastanka moždanog udara.

"Sve ovo može da se spriječi blagovremenim otkrivanjem srčanog poremećaja i davanjem lijekova koji sprečavaju zgrušavanje krvi i preveniraju moždani udar", napominju iz UKC RS.