Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Srbiji Radoš Đurović kaže da se, nakon što su Talibani preuzeli vlast u Avganistanu, može očekivati masovniji priliv izbjeglica iz te zemlje preko Mediterana, prije svega ka Turskoj i Iranu, ali i ka zemljama zapadne Evrope preko Balkana i Srbije.

Đurović kaže da za sada nema ekstremno velikog priliva izbjeglica jer su putevi u Avganistanu neprohodni i nebezbjedni, ali se očekuje da će Talibani omogućiti velikom broju ljudi napusti zemlju.

- Sa svakim prilivom izbjeglica iz centralne Azije ili sa Bliskog Istoka realno je očekivati da će jedan broj njih pokušati da dođe do zapadne Evrope, koja im je uz Tursku i Iran, jedna od opcija - navodi Đurović.

Međutim, pitanje je, kaže, kako će se rješavati pitanje masovnijeg talasa izbjeglica iz Avganistana, kojima je prva destinacija Turska, i da li će turski predsjednik Redžep Erdogan zloupotrebljavati njihov težak položaj izbjeglica i ucjenjivati Evropu.

Đurović kaže da je za očekivati da se intenzivira priliv izbjeglica i na ostrva Grčke, ali vjeruje da će odgovor Evrope biti drugačiji nego 2015. godine jer, dodaje, EU godinama gradi sistem povezanih sudova država koje imaju barijere na koridoru koji vodi kroz Balkan.

- Od Turske do Austrije, sve zemlje su na neki način uključene u evropsku politiku zaustavljanja migracija. Sve zemlje na balkanskoj ruti imaju ograde, pojačane policijske snage i spremne su da reaguju u situacijama nepredvidivog priliva ljudi - ukazuje Đurović.

Napominje da Srbija ima posebno osjetljiv položaj kao posljednja zemlja do granica EU i Šengen-zone i da je za razliku od drugih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija ili Albanija, to stavlja u nezgodan položaj.

- Sve te zemlje mogu da propuste migrante, a da se oni "zaglave" u našoj zemlji, na oštrim granicama EU - navodi Đurović.

Ukazuje da se migranti svakodnevno ilegalno "guraju" iz Rumunije, Mađarske i Hrvatske u Srbiju, mimo poštovanja sporazuma o remisiji i izražava bojazan da se takva praksa neće zaustaviti.

Prema podacima Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Srbiju svakodnevno ulazi najmanje 150 ljudi, a više od 27.000 ljudi ušlo je, kaže Đurović, u prvih šest mjeseci ove godine, a među njima je najviše Avganistanaca, između 30 i 40 odsto.

- Tako je bilo i prošle godine, ali pretpostavljamo da će broj da se povećava. Ne vjerujem da će doći do masovnog, naglog priliva kao 2015. godine, ali da će biti dugotrajan proces i da će stotine ulaziti u Srbiju i druge zemlje - kaže Đurović.

Vjeruje da će odgovor Srbije biti usaglašen sa zemljama u regionu i pod koordinacijom EU, te upozorava da Srbija nema tehničke ni prihvatne kapacitete da odgovori na značajnije povećanje i ostanak izbjeglica u zemlji i da o tome mora užurbano da se razmišlja.

- Ne možemo da se rukovodimo time da će ljudi proći kroz našu zemlju u kratkom vremenskom periodu jer EU to onemogućava. Ono što možemo da učinimo je da insistiramo kod EU i susjeda na solidarnosti i da upozoravamo na scenario koji može da se desi i da nećemo moći da izdržimo masovan priliv i prihvat izbjeglica - navodi Đurović.

Navodi da je ove godine, za razliku od prethodnih, značajno smanjen broj zahtjeva za azil i da je do 1. jula upućeno oko 600 namjera za traženje azila, dok je u istom periodu dodijeljeno desetak azila.

- U poređenju sa brojem onih koji su ušli u zemlju, to je znak da sistem azila ne funkcioniše, a veliki broj izbjeglica, kojih je najviše iz Avganistana i Sirije, ne mogu da dobiju nikakav status u Srbiji, čak ni privremeni - ukazuje Đurović.

Dodaje da je u Srbiji najviše izbjeglica iz Avganistana, Sirije, zatim iz Bangladeša, Iraka, Somalije, zemljama zapadne i centralne Afrike i da su dva načina koji prolaze kroz Srbiju.

- Oni koji imaju novca i veze sa krijumčarima napuste zemlju u roku od nekoliko nedjelja, dok oni sa manje novca pokušavaju da prođu, ali "kruže" najmanje godinu dana, a često se dešava da više od 40 puta budu vraćeni u Srbiju - navodi Đurović.