Hristova žrtva i njegova smrt je prethodila najvećem događaju – Vaskrsu – kojim je Bogočovjek pobijedio smrt i vječnu pogibelj, kao posljedice grijeha.

Pošto je Veliki petak najtužniji dan u godini, na taj dan zvona ne zvone, već se služba označava klepetalima, udarcima drvenim batovima u drvenu ploču. Tog dana se služi služba – koja se zove Carski časovi, a uveče se čita statija sa iznošenjem plaštanice, ophodom oko hrama i polaganjem plaštanice – platna koje simbolizuje stradalog Hrista.

Sutra, na Veliku subotu, iz Jerusalima u Banjaluku će stići Blagodatni oganj, a blagovjernom narodu biće predat pred Vaskršnje jutrenje, u ponoć, prije vaskršnje liturgije u Sabornom hramu Hrista Spasitelja, potvrđeno je u Upravi ovog hrama.

Nakon predaje Blagodatnog ognja, slijedi vaskršnja liturgija, koju će služiti njegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Jefrem. Prenos Blagodatnog ognja iz Jerusalima organizovali su Eparhija banjalučka i Republički sekretarijat za vjere.

Patrijarh Irinej čestitao svim pravoslavnim vjernicima predstojeći Vaskrs poručivši da na ovaj sveti praznik saosjećamo sa svim prognanim Srbima i posebno saosjećamo sa onima na Kosovu i Metohiji, te da se uprkos stradanjima, naš narod uvijek obnavljao i dizao nastavljajući da hoda putem Hristovim.

Pravoslavni vjernici – kraj Vasrkšnjeg posta

Posljednja sedmica pred veliki hrišćanski praznik Vaskrs naziva se Strasna ili Velika nedjelja. Tokom ove sedmice pravoslavni vjernici, nakon Velikog petka i subote, završavaju Veliki post. 

Prema crkvenom kalendaru na Veliki petak se ne jede ništa, a na Veliku subotu običaji nalažu da se jede hljeb i pije voda. U iščekivanju Vaskrsa, domaćice su, u skladu sa mogućnostima, pripremale raznovrsna posna jela, a na trpezi je najčešće riblji meni.