Vršilac dužnosti direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda /RHMZ/ Darko Borojević najavio je za 15 dana postavljanje pete automatske agrometeorološke stanice u Ljubinju, koja će biti značajna za unapređenje poljoprivredne proizvodnje na ovom području.

Borojević je u intervjuu Srni rekao da je ta automatska agrometeorološka stanica jedna od pet ove vrste na prostoru Republike Srpske ukupne vrijednosti 500.000 KM, a jedna od 10 u BiH koje su dio projekta japanske donacije BiH.

- Mjerenjem temperature, vlažnosti zemljišta i vazduha i svih drugih parametara koji se prenose na naš server u realnom vremenu i njihovom softverskom analizom, radi se prognoza pojave bolesti za biljke - pojasnio je Borojević.

On je dodao da se može procijeniti najpogodnije vrijeme i način tretiranja neke poljoprivredne kulture određenom zaštitom kako bi se smanjilo njeno propadanje.

Borojević je istakao da su automatske agrometeorološke stanice u koordinaciji sa resornim ministarstvom i lokalnim zajednicama postavljene u područjima gdje je aktuelna poljoprivredna proizvodnja, i to u Šamcu, Trebinju, Slatini i Prnjavoru kod ergele "Vučijak".

On je ukazao da je uloga RHMZ-a značajna u kontekstu praćenja svih parametara koji se tiču vremena, vode, vazduha i zemljotresa.

- Naša osnovna uloga je da uspostavljamo, pratimo, održavamo i obrađujemo podatke iz četiri oblasti koje su osnovne djelatnosti Zavoda - meteorologija, hidrologija, seizmologija i zaštita životne sredine - naveo je Borojević.

On je rekao da se hidrometeorološki monitoring do prije šest do sedam godina obavljao na zastarjelim tehnologijama, odnosno analogno, te da je nakon poplava iz 2014. godine napravljen značajan iskorak u načinu monitoringa nivoa vode i gustini mjernih tačaka.

Prvi projekat nakon poplava 2014. godine, koje su pokazale sve manjkavosti sistema monitoringa i upozorenja bio je projekat finansiran od Razvojnog programa UN, a koji je primijenjen u slivu rijeke Vrbas, gdje je uspostavljen operativni hidrometeorološki monitoring automatskim mjernim stanicama.

- Te stanice rade bez ljudske posade, rade na solarni panel ili mrežno napajanje, a prenos podataka je u realnom vremenu preko GPS /dži-pi-es/ mobilnog interneta na centralni server u Banjaluci u RHMZ-u - naveo je Borojević.

On je istakao da su sve stanice koje su postavljene prethodnih godina, a ukupno ih ima oko 70 širom Republike Srpske, uniformisane i da su podaci unificirani kroz jedinstven softver, dostavljaju se u centralni server RHMZ-a i ažuriraju svakih 30 minuta.

Borojević je dodao da RHMZ ima 77 zaposlenih, što je, kako kaže, nedovoljno.

- Imamo meteorološke stanice širom Republike Srpske na ukupno 17 lokacija od Novog Grada do Trebinja i na većini tih stanica imamo dva zaposlena, na nekima imamo i po jednog zaposlenog i to nam je trenutno najveći problem u kontekstu ljudskih kapaciteta - kaže Borojević.

On je istakao da, i u vremenu epidemije virusa korona i smanjenih aktivnosti, RHMZ ni u jednom trenutku ni na jednoj stanici nije prekinuo mjerenje i sve zakonske obaveze su izvršavane bez prekida.

Borojević je napomenuo da prostor za napredak uvijek postoji, te naglasio da je u prethodnih pet godina postavljeno i instalirano više od 70 automatskih stanica širom Republike Srpske, što je značajno unaprijedilo funkcionalnost u kontekstu izrade upozorenja.

NAJVIŠE IZOSTAO RAZVOJ SEIZMOLOGIJE

On je istakao da su poplave 2014. godine inicirale nekoliko projekata za uspostavljanje hidroloških i meteoroloških stanica, ali da, nažalost, u prethodnih nekoliko godina nije bilo takvih sličnih projekata u oblasti seizmologije.

- Tako da, moram reći, tu smo najviše zaostali u kontekstu razvoja - naveo je Borojević i dodao da u narednoj godini planiraju da iz vlastitih sredstava postave jednu seizmološku stanicu koja bi bila uključena u mrežu postojećih.

Trenutno, prema Borojevićevim riječima, mrežu čini pet automatskih seizmoloških stanica, koje funkcionišu i koje su uključene u razmjenu.

Seizmološke stanice se nalaze na Han Pjesaku, te u Kalinoviku, Trebinju, Banjaluci i na Kozari.

Borojević je rekao da se vrijednost seizmološke stanice kreće od 30.000 do 50.000 KM, u zavisnosti od tipa, opreme i načina postavljanja, a da će eksperti iz oblasti seizmologije odrediti gdje će ona biti instalirana.

On je naglasio da se zemljotres ne može predvidjeti, ali se mogu evidentirati područja sa povećanom opasnošću od njegove pojave.

Borojević je rekao da je saradnja sa hidrometeorološkim zavodima u regionu izuzetna, ističući dugogodišnju saradnju da Hidrometeorološkim zavodom Srbije, koji je pomogao u razvoju RHMZ-a Republike Srpske.

- Odlična je saradnja i sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom, sa kojim je komunikacija između prognostičara svakodnevna u kontekstu izdavanja upozorenja - meteoalarma - koji je najprepoznatljiviji - naveo je Borojević.

On je istakao da je RHMZ član Radne grupe za hidrometeorološka pitanja u okviru Međunarodne komisije za Savu, te da time ima mogućnost pristupa informacijama u cijelom slivu te rijeke.

- BiH je članica Svjetske meteorološke organizacije i stanice RHMZ-a Republike Srpske kroz kodirani sistem prenosa podataka, putem globalnog telekomunikacionog sistema u okviru Svjetske meteorološke organizacije, razmjenjuju podatke i na svjetskom nivou - naveo je Borojević.

On je naglasio da se kroz razne projekte izrade hidroloških i meteoroloških prognoznih modela podaci RHMZ-a, putem fajl transfer protokola, razmjenjuju za rijeku Savu, da je razvijen prognozni model za sliv rijeka Une i Sane, te da za sliv Vrbasa podaci sa domaćih stranica idu u sistem izrade hidrološke prognoze na međunarodnom nivou.

- U okviru Evropskog sistema za upozorenje na poplave, podaci sa naših stanica idu u globalne modele, a mi dobijamo inicijalne informacije u kontekstu postojanja mogućnosti pojave poplave u određenom regionu i vremenu - rekao je Borojević.

POTREBNO RIJEŠITI PITANJE PROSTORA ZAVODA

On je istakao da je glavni nedostatak trenutno u radu RHMZ-a nepostojanje adekvatne poslovne zgrade i da se uprava nalazi u seizmološkoj zgradi, koja je napravljena za potrebe seizmološkog zavoda.

- Na meteorološkoj stanici u naselju Lazarevo nalazi se odjeljenje za hidrologiju i sektor meteorologije, a na trećoj lokaciji, u prostorijama koje su ustupile "Vode Srpske", nalazi se odjeljenje za zaštitu životne sredine - precizirao je Borojević.

On kaže da takva konstrukcija značajno otežava komunikaciju i funkcionisanje i da se gubi puno vremena, te da je u dogledno vrijeme sigurno glavni plan i strategija, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, da se nađe najbolji način da bude trajno riješen prostor Zavoda.

- To je krucijalno, a dalje plan je i širenje mreže meteoroloških, hidroloških, seizmoloških i stanica za mjerenje kvaliteta vazduha do adekvatne mjere koju bi mogli održavati - rekao je Borojević.

On je naglasio da je izuzetno bitno i kadrovsko jačanje Zavoda ekspertima iz oblasti meteorologije, dodavši da se oni školuju u Beogradu ili Zagrebu i da u Banjaluci nema takvog školovanog kadra, te da je jako teško nekad i doći do kvalitetnih ljudi.

- Trenutno imamo dvoje ljudi koji rade kao prognostičari iz Srbije - rekao je Borojević i istakao da je prioritet popunjavanje mreže, zapošljavanje kvalitetnog kadra i rješavanje poslovnog objekta RHMZ-a.

Govoreći o prognozi vremena, Borojević je ukazao da je realna prognoza vremena tri do pet dana, a da je sve drugo statistička analiza koja može mnogo da omane.