Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je u intervjuu Srni da će posljedice pandemije virusa korona vjerovatno biti vidljive od početka sljedeće godine, te da je zato veoma važno sanirati problem pandemije da bi se moglo okrenuti oživljavanju privrede.
 
Naglasivši da je veoma važno očuvati privredu, Cvijanović je ukazala da je suština u tome da Republika Srpska ostane likvidna i da budžet bude u stanju da izvršava obaveze prema korisnicima, ali i da se realizuju zacrtani projekti.

Ona smatra da je veoma važno da bude nastavljena komunikacija Vlade sa socijalnim partnerima i da se vidi na koji način se može kretati dalje.

- Blagi sam optimista i veoma je bitno da smo preživjeli taj prvi udar pandemije virusa korona, da smo svi bili svjesni da moramo zajedno da radimo. Posebno me raduje činjenica da je prosječna plata u Republici Srpskoj posljednjih nekoliko mjeseci veća u odnosu na FBiH. To je pokazatelj da je supstanca tu, da je to sve očuvano i sad moramo naći način da idemo dalje i da se krećemo kroz izazov koji će trajati sigurno još neko vrijeme, a prognoze govore da će i sljedeća godina biti veoma izazovna - naglasila je Cvijanović.

Ocijenila je da uvijek treba da postoji zdrava konkurencija među entitetima, ali, nažalost, ono što se dešavalo u proteklom vremenu nije bilo odraz toga.

Cvijanović je podsjetila da su pojedini bošnjački lideri uporno godinama objašnjavali kako je stanje u Republici Srpskoj loše, a, navodno, u FBiH dobro, pri čemu nikada nisu govorili koliko FBiH duguje Srpskoj i koliko je nesređenih računa.

- Samo ću podsjetiti na oblast penzionog sistema i činjenicu koliko je Republika Srpska opteretila svoj Fond za penzijsko osiguranje time što je preuzela korisnike i isplaćivala penzije onima koji su trebali da je dobijaju u FBiH, ali je taj entitet to odbio - navela je Cvijanović.

Naglasila je da je Vlada Republike Srpske apsolutno spremna za predstojeći period, koji nosi mnogo izazova, te da se već kreiraju određeni novi aranžmani.

- Od velikog značaja je to što je Vlada na samom početku imala razrađen plan kako doskočiti određenim stvarima, pomoći privrednim subjektima, prvenstveno onim koji su najviše i trajnije ugroženi, kao što je oblast hotelijerstva i turizma, ali i svima drugima. Imali smo situaciju u kojoj je sve bilo blokirano, nije bilo nikakve aktivnosti, trebalo je to preživjeti - kaže predsjednica.

Vlada je pružila razne vidove podrške od isplate minimalnih plata, poreza i doprinosa, produžetka određenih aranžmana, definisanja programa, podrške lokalnim zajednicama, omogućavanja kreditnih linija po posebnim uslovima do osnivanja Garantnog fonda, koji se stavio u funkciju privrede, a sve to značilo je obezbjeđivanje nastavka života, istakla je predsjednik Republike Srpske.

Prema njenim riječima, ne može se govoriti da su to neke spektakularne stvari, ali je suština da su pad i gubitak nastali usljed globalne pandemije svedeni na minimum ili smanjeni koliko je bilo moguće, te da u svakom slučaju treba biti zadovoljan.

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA I DALJE SLOŽENA, ALI POSTOJI ZNAČAJNA STABILNOST

Govoreći o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, Cvijanović je ocijenila da je ona i dalje veoma složena, ne samo u Srpskoj, već i na globalnom nivou, ali je dobro što su republičke institucije pravovremeno reagovale.

Ona je istakla da je, generalno gledajući, situacija i dalje složena, ali kada se ona posmatra danas i kada se uporedi sa početnim periodom, vidljivo je da postoji značajna stabilnost, zdravstveni sektor je u sasvim drugačijem stanju, mnogo stabilniji i opremljeniji.

- Uradili smo sve ono što je neophodno, prvenstveno smo uspjeli da opremimo naše bolnice, tako da su ljekari, medicinske sestre i svi drugi zdravstveni radnici bili apsolutno spremni za ono što nas čeka. U to vrijeme, kada smo se suočili sa pandemijom, bilo je mnogo nepoznanica. I dalje ih ima, ali danas naš sistem funkcioniše sasvim drugačije - ukazala je Cvijanović.

Ocijenila je da još dugo treba upozoravati stanovništvo da svi budu dovoljno odgovorni, da se pridržavaju pravila koja su na snazi i da na taj način smanje rizik zaraze i širenja infekcije.

- Prirodno je da je došlo do određenog opuštanja ljudi i ne može se cijeli sistem, ni ljudi, niti život držati zaključanim previše dugo i u nekom prvom periodu, kada smo imali rigorozne mjere, one su zaista dale rezultate. Tada nam je prvenstveno bio cilj da ne eksplodira zdravstveni sistem, da ne dođe do kolapsa u tom periodu kada je bilo još mnogo nepoznanica i kada na globalnom nivou nije bilo dovoljno ni opreme ni zaštitnih sredstava. Sada je situacija drugačija, ali i dalje ostaju na snazi mjere kojih se svi moramo pridržavati - poručila je Cvijanović.

POSEBNA ZAHVALNOST ZDRAVSTVENIM, ALI I PROSVJETNIM RADNICIMA

Na pitanje kako sa ove vremenske distance gleda na početak pandemije u Srpskoj i reagovanje institucija, Cvijanović je konstatovala da je sve to bilo veoma traumatično i, najblaže rečeno, veoma izazovno, ali je ponosna što je Republika Srpska uspjela za kratko vrijeme da uspostavi sve neophodno da bi se određeni rizici sveli na najmanju moguću mjeru, posebno kada je riječ o zdravstvu.

- Imali smo požrtvovane ljude u zdravstvenom sektoru koji su se predano bacili na jedan novi zadatak, uz sve poteškoće i zahtjeve u njihovom redovnom poslu. S druge strane, mi već godinama razmišljamo kako ćemo nekad morati da kombinujemo različite vidove nastave jer je to zahtjev modernog vremena, ali nekada vas ovakva sila i nedaća natjera da, na neki način, testirate i svoje snage. Mi smo upravo sada testirali i vidjeli da možemo za sedmicu-dvije da regulišemo određena pitanja, da uspostavimo neku novu praksu - istakla je Cvijanović.

Ona je navela da su u toj novonastaloj situaciji republičkim institucijama mnogo pomogli Radio-televizija Republike Srpske i prosvjetni radnici i izrazila zahvalnost za saradnju.

- Posebno sam zahvalna nastavnicima, pogotovo onim koji su prvi trebali da izađu pred kamere i na sasvim novi način održe časove, a koje sada opet čeka izazovno vrijeme s obzirom na to da smo utvrdili način kako će početi nova školska godina i definisali određena pravila. Neke stvari moraćemo sigurno da prilagođavamo u hodu, ali važno je da imamo plan, da smo dovoljni zreli, sposobni i fleksibilni da doskočimo situaciji - kaže predsjednica.

Cvijanović ističe da su se stavili na raspolaganje da vrate djecu u učionice, ali i da imaju model da pređu na onlajn nastavu ako to bude potrebno.

-  Važno je da se djeca vrate u učionice, to je važno i roditeljima, ali i prosvjetarima, jer život teče dalje iako jeste izmijenjen i slažem se da će svi ovi rezovi, promjene koje smo doživjeli, način organizavanja nastave, života, funkcionisanje privrede i poteškoće koje su sve pratile, prouzrokovati višegeneracijske promjene - ukazala je predsjednica Republike.

Izrazila je nadu da će medicina i nauka uraditi svoje i da će se dobiti bezbjedan i siguran lijek ili vakcina.

- S obzirom na to da su svi u iščekivanju vakcine koja će donijeti određeno rješenje, kada već nismo došli do lijeka, Republika Srpska, koristeći svoje kontakte u inostranstvu, poput Predstavništva u Rusiji, prijavila se za vakcinu kada ona bude dostupna da bi mogla da se obezbijedi i na taj način preduprijedi neke stvari u budućnosti koje bi se mogle dešavati u vezi sa virusom kada je riječ o našem stanovništvu - navela je Cvijanović.

SRPSKA IMA ONO ŠTO NEMA FBiH - ŽELJU GRAĐANA DA BUDU OKUPLJENI OKO REPUBLIKE

Na pitanje da prokomentariše navode iz političkog Sarajeva da je Srpska "krivac" što BiH ne može da dobije 250 miliona evra pomoći od EU za rješavanje posljedica epidemije virusa korona, Cvijanovićeva je rekla da je to apsolutna laž i da Republika Srpska nije nikakva kočnica.

- Već smo navikli da se stalno plasiraju laži i upućuju neke strelice prema Republici Srpskoj, ali mi ne pridajemo previše značaja tome jer znamo šta su naši prioriteti. Ta priča koju plasiraju je netačna jer, prema proceduri i pravilima, Savjet ministara prikuplja mišljenja od entiteta da bi počeo određene pregovore i da bi ušli u aranžmane dobijanja ovakve pomoći. Čini mi se da je čak duže potrajalo da se dobiju ti odgovori od FBiH, nego od Republike Srpske i ti razgovori se još vode - pojasnila je Cvijanović.

Kada je riječ o EU, rekla je Cvijanovićeva, postoje čvrsta obećanja da neće biti problema oko dodjele te pomoći iako je došlo do njenog prolongiranja.

- To su izmišljene teme koje u datom momentu treba da pokažu nekog krivca, a njima je krivac uvijek Republika Srpska zato što imamo sve što oni nemaju. Tu mislim, prije svega, na ljubav građana prema Republici Srpskoj, želju da svi zajedno budemo okupljeni oko onoga što jeste Republika Srpska. To nikad nisam prepoznala u FBiH, ni kad je riječ o Bošnjacima, ni Hrvatima, a ni ono veoma malo Srba koji tamo žive - istakla je Cvijanović.

SUMORNA PERSPEKTIVA BiH

Na pitanje kakva je budućnost BiH, s obzirom na stalne optužbe na račun Srpske koje dolaze iz političkog Sarajeva i neprestanu borbu da BiH konačno počne da funkcioniše u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, uz poštovanje činjenice da je ona sastavljena od dva entiteta i da li ima perspektivu da zaživi kao normalna zemlja u kojoj domaći političari rješavaju probleme, a ne stranci, Cvijanović je rekla da je budućnost BiH sumorna i da uvijek ima utisak da ta zemlja nikad nije dobila "oba plućna krila" ni bilo šta drugo što je potrebno za neki normalan život.

- Dodatni problem je i to da postoji velika neiskrenost s kojom se ušlo u ono što je dejtonska BiH. Mnogi koji su promovisali priču kako treba zadržati dejtonski koncept upravo su ti koji su ga urušavali raznim intervencijama visokih predstavnika i drugih. Dolazili smo u apsurde da nekoga ko se poziva na izvorni Dejton sankcionišete pod navodima da ruši Dejton zato što bi trebalo da brani iskrivljeni Dejton. Moja ocjena je da smo mi sada u gorem unutrašnjem razmimoilaženju nego što je to ranije bio slučaj. Ono što u svemu tome brine je ta lažna nonšalancija i izmišljena receptura kako treba da promijenite Ustav i da nešto reorganizujete da bi BiH postala uspješna. To je lažni recept - ocijenila je Cvijanović.

Pri tom, dodala je ona, u BiH postoji političko-birokratizovani recept koji je neko nekad izmislio u nekom OHR-u, koji je sam po sebi, uglavnom, bio štetan za BiH.

- U OHR-u je rečeno da ako nema saglasnosti da se Ustav mijenja redovnim putem, onda formalno nećemo mijenjati Ustav, ali ćemo mijenjati stvarnost. Zbog toga smo mi kroz silna ta rješenja koja su potekla od OHR-a došli u situaciju da naš stvarni život zaista odudara od onoga što je Ustav rekao. I, kada to pogledate, jasno je da nešto nije u redu sa BiH. Svugdje imate neku involviranost međunarodnog faktora, ali način na koji se to dešava ovdje već vas upućuje na to da ne razmišljate o budućnosti te zemlje - naglasila je Cvijanović.

Ona je dodala da postoji i bošnjačka politika koja za svaki problem priziva OHR da donose rješenja i odlučuju, što samo pokazuje slabost sistema.

- U toj slabosti sistema mi moramo da vodimo računa da Republika Srpska bude jaka, da idemo stalno naprijed i to mora svima nama da bude suštinski, primarni politički cilj - konstatovala je Cvijanović.

Ako se stvari posmatraju i regionalno, istakla je ona, ni tu nema nijedne zatvorene teme, na unutrašnjem planu u državama regiona nije riješeno nijedno od bazičnih pitanja zbog kojih su nastajali sporovi, nerazumijevanje, pa, nažalost, i rat, dok se, s druge strane, otvaraju nove teme i novi problemi u međudržavnim odnosima, ali i unutar samih država.

- Svi moramo stati na loptu, niko ne treba da ganja neke iracionalne koncepte, već da se usmjerimo na ono što je stvarni život. To je ujedno i moja poruka strancima. Uvijek sam za to da se očuva dejtonski koncept BiH zato što je on garantovao mir, ali sam daleko svjesnija da nam je taj Dejton dao politički sistem u kojem je ta komponenta nacionalne individualnosti, ipak, davala garanciju za suživot. Kada sve to izmiksate i živite u iluzijama kako to nekome nije važno, upadate u veliku zamku. To je ovdje i dalje važno i besmisleno je trošiti energiju i baviti se stvarima o kojima nemamo saglasnost - rekla je Cvijanović.

BiH BI BILA ČAK I USPJEŠNA DA SE RADI U KOORDINACIJI

Na pitanje da prokomentariše izjavu američkog ambasadora Erika Nelsona da je vrijeme za reformu dejtonskog Ustava, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je njoj to malo neobično jer je dejtonski Ustav ovakav kakav jeste definitivno kreacija SAD.

- Sa druge strane, ustavi su, generalno gladajući, stvari koje se ne mijenjaju tako često i postoji razlog zašto je to tako. SAD su upravo neko ko posjeduje najstabilniji i najnefleksibilniji Ustav ili ustavni dokument koji je od svog postojanja, oko 230 godina, pretrpio nekih 27 amandmana. To već govori o stabilnosti i da su to dokumenti koji se ne mijenjaju tako olako. I ne može mi niko reći da će stvari biti bolje samo što promijenite Ustav. Šta znači - promijenimo Ustav i biće bolje? Neće. U BiH su već nametnute stvari koje nemaju veze sa Ustavom, a nametali su ih i OHR i Ustavni sud, u kojem odlučuju stranci i veoma često odlučuju politički - kaže Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da će u BiH stvari profunkcionisati kad se stranci odreknu tih političko-birokratizovanih receptura, a domaći političari budu imali dovoljno političke volje da stvari zaista funkcionišu.

- Nažalost, u BiH stvari uvijek idu u kontra pravcu - prvo nastojite da pokažete da nešto nefunkcioniše, i to u Sarajevu, to je uhodani mehanizam, da biste onda nekoga od stranaca prozvali da kaže da to treba da se mijenja. Stalno se opstruiše nešto i onda objašnjavate kako nešto ne funkcioniše, a kada bi prestali opstruisati onda bi funkcionisalo i, kada biste pustili da ustavne nadležnosti budu ono što jesu i da radimo u koordinaciji, stvari bi odlično funkcionisale i čak mislim da bi u tom slučaju BiH mogla da bude i uspješna. To znači da bi samo trebalo da se pridržavamo onoga što je Ustav rekao, a ne da izmišljamo neki novi Ustav jer ni on neće funkcionisati ako nema političke volje - ukazala je Cvijanović.

Naglasila  jeda je suština da stvari treba pokretati na osnovu onoga čime se raspolaže, te da su to stvari koje se dešavaju kroz život, a ne kroz neki recept ili nametnutu formu.

- Dejtonski ustav je nastao u SAD po uzoru na ono što jeste i njihov Ustav, on štiti i uspostavlja jednu takvu decentralizovanu strukturu upravo zato što je postojala svijest o tome da, ako je decentralizovano, može da funkcioniše zajedno, a ako je slijepljeno ili centralizovano - teško. To je bila formula koja se našla za neko vrijeme i zašto treba da je napustimo, a nismo joj ni dali mogućnost da u potpunosti živi svoj život - upitala je Cvijanović.

MEHANIZAM KOORDINACIJE - KLJUČAN ZA BiH

Na pitanje da li bi uz poštovanje izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma i mehanizma koordinacije BiH mogla da bude zemlja koja ima budućnost i u kojoj bi ljudi konačno mogli da imaju bolju perspektivu za život, Cvijanović je odgovorila da je mehanizam koordinacije apsolutno ključna stvar za funkcionisanje BiH, ali i tu u praktičnom smislu postoji problem gdje sada neko sa nivoa BiH, iz nekog ministarstva koje uopšte nije predviđeno dejtonskim Ustavom nego je nastalo kasnije, ignoriše činjenicu da određena ustavna nadležnost leži na entitetu i hoće da donosi odluke, a neće da uzme u obzir ono što mu kaže nivo entiteta ili kantona, kada je riječ o FBiH.

Ona je dodala da ne vidi šta je problem u tome da se sarađuje, da se zajedno rješavaju problemi uz uvažavanje nadležnosti svakog nivoa, ističući da ne razumije zašto bi nivo BiH govorio šta je prioritet u Republici Srpskoj kada to uopšte ne zna, a možda i ne želi da zna.

- To je toliko apsurdno. I onda kada kažemo da je to naša ustavna nadležnost, oni "potrče" strancima i kažu "blokira Republika Srpska", a pojedini stranci to odmah prihvate. Kako blokiramo, šta hoćete, da ne poštujemo Ustav, da se ne pozivamo na nadležnosti? To je u redu, to je pravna država. A, ako se pozivamo na nadležnosti, hoćemo da poštujem Ustav, zakone - onda to nije u redu. Na taj način nikada ne možemo organizovati ni državu ni život jedne države i to je sve naopako, koordinacija je suštinska stvar - konstatovala je Cvijanović.

Ona je naglasila da kakav god da je Ustav, ukoliko se dobro koordinišu aktivnosti na različitim nivoima, neće biti problema, ali ovdje je problem što se sve nastoji opstruisati, uključujući i koordinaciju da bi se pokazalo da BiH treba da bude država Bošnjaka.

- Mi ne damo da nestane Republike Srpske, hoćemo da nas uvažite i da budemo sastavni dio svakog rješenja. Ako nas ne uvažavate, onda nemate sagovornika - poručila je Cvijanović.

Ona je dodala da su se neke stvari, ipak, promijenile, ne nešto posebno, ali postoji neko veće razumijevanje da je važno da svi budu uključeni u rješenja i da niko nikome ništa ne otima u ovoj zemlji.

- Međutim, ja uvijek vidim blokadu u političkom Sarajevu i apsolutno znam šta je na dnevnom redu, šta su metode i na koji način se stalno histeriše, upućuju kritike i razne ružne stvari na račun Srpske. Meni to pokazuje da političko Sarajevo nije spremno na suživot. Za njih je život i suživot samo ako je to onako kako oni kažu i smatram da je to veoma pogrešno i štetno za BiH - ukazala je Cvijanovićeva.

MIGRANTSKA KRIZA DOŠLA DO TAČKE DO KOJE NIJE SMJELA

Kada je riječ o migrantskoj krizi u BiH, Cvijanović je rekla da se došlo do tačke do koje se nije smjelo doći i da se situacija zakomplikovala.

- To je problem i opterećenje, posebno za mjesta gdje su migranti stacionirani. I dalje ostaje pitanje kako oni dolaze ovdje. Šta s njima raditi u finansijskom, ekonomskom, socijalnom, zdravstvenom i svakom drugom smislu i koliko je moguće da se ovdje zadržavaju? Situacija je komplikovana jer se mnogo toga moglo uraditi u prethodnom periodu, a nije rješavano jer je postojalo pogrešno upravljanje migrantskom krizom. Preneraženi smo time što se dešava, ali, s druge strane, mislim da se problem treba rješavati drugdje - ocijenila je Cvijanović.

Ona smatra da je veoma teško predvidjeti šta će biti u budućnosti jer je problem migranata daleko veći nego što se činio u početku i dodaje da se plaši da je u toku eskalacija na koju su svi iz Republike Srpske upozoravali.

- Srpska ostaje pri stavu da na našoj teritoriji neće biti stacioniranja migranata, migrantskih kampova i naselja jer to ne možemo ekonomski, finansijski i na svaki drugi način da podnesemo... Imamo dovoljno svojih problema. Žalim što su migrantska kretanja počela iz nekih političkih razloga i vođenjem ratova na nekim prostorima - rekla je Cvijanović u intervjuu Srni.