Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović ukazala je da je problem u vezi sa migrantskom krizom daleko dublji nego što izgleda na prvi pogled.
 

- Upozorenja bivšeg ministra bezbjednosti /u Savjetu ministara/ Fahrudina Radončića da SDA neće da sarađuje u vezi sa migrantima je ozbiljno pitanje. Umjesto da ta stranka pokloni povjerenje svom ministru koji ukazuje na određene neregularnosti, oni poklanjaju povjerenje nekoj državi koja neće da pošalje povratnu informaciju o njihovim državljanima koji su došli kao migranti u BiH. Neće da kažu ko su oni, da li su bezbjednosno rizični, da li su učestvovali u terorističkim napadima ili u nekim vojnim akcijama - istakla je Cvijanovićeva.

Navodeći da razumije zašto je Radončić podnio ostavku, Cvijanovićeva je rekla da je on ukazao na veoma ozbiljnu stvar, a to je da u BiH ulaze migranti i da nema saradnje sa njihovim matičnim državama u vezi sa utvrđivanjem identiteta.

- Ovo nije humanitarna priča već ozbiljan problem o kojem, ponovo, ove razne diplomate koje rade u BiH žmire na jedno oko. Zašto to rade? Pričaju nam kako trebamo da budemo solidarni i primimo migrante u Republiku Srpsku. Ako su bezopasni, pa što ih oni ne prime u svoje države? Imaju bolje službe, bolju ekonomsku i socijalnu sliku. Šta je problem - upitala je Cvijanovićeva i ponovila da nema smještanja migranata na teritoriji Republike Srpske.

Ona je za "EuroBlic" navela da se od institucija na nivou BiH traži apsolutno ozbiljnost u smislu provjere identiteta, utvrđivanja bezbjednosne istorije i svega drugog što je u vezi sa svakim licem koje dolazi u BiH.

Govoreći o pandemiji virusa korona, predsjednica Republike je naglasila da je zadovoljna onim što je urađeno na suzbijanju pandemije u Srpskoj, posebno ako se uzme u obzir da je riječ o novom virusu koji je još nepoznat i da je to planetarni problem, te da su se sa pandemijom teško nosile čak i mnogo razvijenije zemlje.

- Pandemija je bila svojevrsni test za naš zdravstveni sistem, ali i društvo u cjelini. Nije tu bilo puno nekih inovacija. Držite se stvari koje vidite da primjenjuju drugi. U suštini sam zadovoljna jer se nije desio kolaps zdravstvenog sistema i nismo došli u situaciju, kao što je to bio slučaj u Italiji i nekim drugim zemljama, da na dnevnom nivou vodite gotovo beznadežnu bitku sa ogromnim brojem umrlih i da ne znate na koji način da zbrinete sve one kojima je potrebna pomoć. Reagovali smo dobro i spremno - ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da vlast Srpske već ima plan u slučaju ako se pandemija vrati na jesen kao što to predviđaju neki stručnjaci.

- S druge strane, sad već imamo i određeno iskustvo, tako da možemo da izvučemo određene pouke. Sigurna sam da su toga svjesne i naše institucije, a posebno ljudi u oblasti zdravstva. Ipak, još sa sigurnošću ne znamo da li će doći do novog talasa pandemije na jesen ili ne, sve je to za sada u domenu spekulacije. U svakom slučaju institucije su spremne da odgovore tom izazovu - naglasila je predsjednica Srpske.

Na pitanje koliko će vaučeri pomoći turističkom sektoru koji je pretrpio najviše štete tokom pandemije i da li u tome vidi razvojnu šansu za domaći turizam, Cvijanovićeva je navela da je to jedan od načina, ali definitivno u ovom momentu možda jedini da se pomogne u oblasti hotelijerstva i turizma, s obzirom na to da kretanje turista nije nešto što se može očekivati ove godine ni približno u onoj mjeri kao prethodnih.

- Moramo se oslanjati na domaće resurse. Isto tako znamo da su naši građani, koji bi eventualno otišli na odmor u druge krajeve, takođe, ograničeni po pitanju kretanja. Prema tome vidim šansu u turističkim vaučerima i mislim da su institucije uradile dobar posao po ovom pitanju. Ne možemo reći da li će to biti apsolutno uspješno ali u svakom slučaju to će biti jedan od načina da im pomognemo. Ljudi koji rade u sektoru turizma su veoma zahvalni na tome, a osim njima, ovim ćemo pomoći i građanima - naglasila je Cvijanovićeva.

Podsjetivši da postoje komentari da to nije trebalo raditi i da bi bilo bolje da je građanima podijeljeno po 100 KM, Cvijanovićeva je upitala ko će isplaćivati plate, plaćati poreze i doprinose i puniti budžet i fondove socijalne sigurnosti ako se ne pomogne turističkim radnicima i hotelijerima da sačuvaju svoja radna mjesta.

- Ako toga nema onda postavljam pitanje kako ćemo isplaćivati penzije, boračke dodatke i drugo. U pitanju je dobra inicijativa i dobar plan, koji će pomoći zaposlenima u tim sektorima da prežive ovo teško vrijeme i na neki način kompezuju nedostatak stranih turista - dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o posljednoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Cvijanovićeva je pojasnila da je ona sazvana kao reakcija na Rezoluciju o poštivanju žrtava fašističkih režima i pokreta, koju je usvojio Predstavanički dom Parlamentrane skupštine BiH, za koju se smatralo da oni koji su je usvajali nisu posvetili dovoljno pažnje temi.

- Naknadno je ubačen dio koji se odnosi na "jasenovačku građu" i vjerovatno je to bio i cilj te tezolucije, dok je istovremeno napravljena velika nepravda prema onima koji su stvarne žrtve ustaškog režima. U toj rezoluciji nisu identifikovane ni žrtve ni zločinci. Pribjeglo se jednom prilično neutralnom ili opštem terminu umjesto da se ciljano kaže šta je problem i ko zaslužuje pažnju. Najveći problem je u tome što Srbi, koji su bili najveća žrtva, nisu dobili pažnju koju zaslužuju. To je samo jedan uopšten akt kojim se htjela privući pažnja - pojasnila je predsjednica Srpske.

U suštini, istakla je Cvijanovićeva, tom rezolucijom nije poslana prava poruka i njenim slanjem u Evropski parlament ne bi se dobila prava informacija o razmjerama svih strahota koje su preživjeli razni logoraši, među kojima su Srbi bili najveći stradalnici.