Demografi upozoravaju da različito tumačenje metodologija obrade popisne građe nije slučajno. Poručuju da Bošnjaci iz Republike Srpske pokušavaju da naštimaju rezultate popisa kako bi na temelju pogrešnih statistika u budućnosti ostvarili određene benefite. 

Računica jasna - koga bude više imaće vlast u svojim rukama. Priznati profesor demografije Stevo Pašalić, kaže da je tokom rukovođenja popisa u Zvorniku, uočio niz nepravilnosti. Tako je jedno bošnjačko domaćinstvo imalo 30 članova, od čega je četvoro djece pohađalo školu u Njemačkoj.

"Tokom popisa mi koji smo direktno učestvovali u u popisu mogli smo uočiti da je tu bilo raznih manipulacija da su se popisivala sva lica iz dijaspore iako smo imali druge popisnice za dijasporu", kaže demograf Stevo Pašalić.

Pri obradi podataka, i Zavod za statistiku primijetio je niz nepravilnosti. Uglavnom bošnjačko stanovništvo se izjašnjavalo da živi u BiH, dok na pitanje broj 40 gdje rade ili gdje se školuju navodili su neku drugu državu. I zbog toga po zakonu oni ne mogu da uću u definiciju stalnog stanovnika.

 "Još jedan primjer da određeni ispitanik kaže da im je mjesto stanovanja u BiH a na pitanje koliko ste odsutni ili prisutni govori koliko je odsutan ili prisutan pa ne može on biti odsutan ili prisutan ako je stalni stanovnik", smatra Radmila Čičković, direktorka Zavoda za statistiku Republiek Srpske.

Iako je Zakon o popisu po međunarodnim standardima jasan : Stalni stanovnici su lica koja su prije popisa najmanje 12 mjeseci neprekidno živjeli u uobičajenom mjestu stanovanja i oni koji su tokom posljednje godine došli tu s namjerom da ostanu najmanje toliko i dalje, čini se ovakva definicija ne odgovara svima. Posebno zahtjev Zavoda za statistiku Republike Srpske da se pitanje broj 40, o radu i školovanju u inostranstvu, uzme u obzir pri određivanju statusa rezidenta.

 "Pitanje 40. u sebi ne sadrži dužinu boravka osobe i mjesto boravka ili rada i školovanja, tako da nije relevantno za izvođenje stalnog stanovnika", tvrdi Mirsada Adenbegović iz Agencija za statistiku BiH.
"Zakon nije definisao da se pitanja 1-7 koriste za određivanje referentnog stanovnika.Zakon nije ni odredio koja pitanja ćete korisititi", kaže Radmila Čičković, direktorka Zavoda za statistiku Republiek Srpske.

Iako je i međunarodna posmatračka delegacija u svom izvještaju preporučila da se koristi pitanje 40 - i dalje nema kompromisa. Uključivanjem ovog pitanja, kažu stručnjaci, iz ukupnog broja popisanog stanovništva trebalo bi da bude isključeno oko 9 odsto stanovništva, tj. 350 hiljada stanovnika uglavnom bošnjaka.

Popis stanovništva Bosnu i Hercegovinu je koštao više od 20 miliona evra. Dvije godine poslije – još uvijek nemamo zvanične rezultate. Sudeći po dugotrajnom sukobu mišljenja u bh. statistici, teško da ćemo dobiti odgovor i do sledećeg popisa. Logično je zapitati se da li će ovako stari popisni rezulati biti i validni.