Započeta akcija pojačanih kontrola poreskih obveznika za koje se sumnja da dio plate radnicima isplaćuju u koverti ili na ruke, a ne na njihove račune u bankama, nastavak je aktivnosti Poreske uprave Srpske na suzbijanju sive ekonomije, i od nje očekujemo veoma pozitivne efekte jer će dobrim dijelom spriječiti poreske obveznike da rade nelegalno, da vrše utaju poreza i doprinosa i da budu nelojalna konkurencija onim poreskim obveznicima koji posluju legalno, rekao je u intervjuu za portal Banjaluka.net Goran Maričić, direktor Poreske uprave.

On je istakao da je primjetno da se određeni broj poreskih obveznika ne pridržava zakonskih propisa, te da isplaćuje dio plate u koverti, a radnika prijavljuje na minimalni iznos plate čime čini utaju poreza i doprinosa. Dodao je da očekuje pomoć radnika koji dio plate dobijaju na ruke, i pozvao ih da takve pojave prijave Poreskoj upravi Republike Srpske, te da sarađuju sa poreskim inspektorima prilikom kontrola.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Početkom ovog mjeseca najavili ste pojačane kontrole poreskih obveznika za koje se sumnja da dio plata radnicima isplaćuju protivzkonito, odnosno u koverti, ili "na ruke". Na koji način ćete vršiti te kontrole, i kakva su Vaša očekivanja?

MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske je započela pojačane kontrole širom Republike Srpske sa ciljem otkrivanja onih poreskih obveznika koji isplaćuju dio plate u gotovom novcu, odnosno u koverti. Poseban akcenat u ovim kontrolama biće stavljen na one poreske obveznike koji prijavljuju radnike na minimalan iznos plate, te će se vršiti analiza odnosa dobiti određenog poreskog obveznika i broja prijavljenih radnika na minimalnu platu. Očekujemo da će nam u ovoj akciji pomoć pružiti i sami radnici koji su prijavljeni na minimalac, a koji dio plate dobijaju u koverti. Oni sve to mogu prijaviti na brojeve telefona i elektronsku adresu Poreske uprave, a inspektori Poreske uprave će po zaprimljenoj prijavi istražiti tog poreskog obveznika. Poslodavcima u Republici Srpskoj poručujem da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti i da, što je pomalo i šaljivo, pare u kovertama daju na svadbama i drugim proslavama, a da svojim radnicima kompletan iznos plate isplaćuju preko računa.

Sve to se dešava i pored napora Vlade Republike Srpske, koja konstantno radi na iznalaženju mjera koji bi uticale na rasterećenje privrede i poboljšanje položajan radnika?

MARIČIĆ: Upravo tako. Dakle, Vlada Srpske je donošenjem Zakona o podsticajima u privredi Srpske stvorila pretpostavke, kako za povećanje plata u realnom sektoru, tako i privlačenju domaćih i stranih investitora u privredi. Ovo zakonsko rješenje Vlade Srpske ima za cilj veću platu za radnike i prevođenje cjelokupnog novčanog iznosa koje radnik dobije u legalne tokove, odnosno smanjenje sive zone rada.

Šta konkretno donosi taj zakon, u dijelu poboljšanja položaja radnika?

MARIČIĆ: Novim Zakonom o podsticajima u privredi, privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u dva obračunska perioda, od kojih je jedan od 1. januara do 30. juna, a drugi od 1. jula do 31. decembra u jednoj kalendarskoj godini. Ukoliko poslodavac u toku jednog obračunskog perioda radniku poveća platu koja bi nakon tog uvećanja bila veća od 550 KM, ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70 odsto od plaćenih doprinosa na povećanje plate. U slučaju ako je iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u Srpskoj, ali ne prelazi iznos od 550 KM, ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 30 odsto od plaćenih doprinosa na povećanje plate. Zahtjev za podsticaj za povećanje plate radnika privredni subjekti podnose Ministarstvu privrede i preduzetništva najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka obračunskog perioda za koji se traži podsticaj, dok Poreska uprava obračunava i provjerava povećanje plate i plaćenih doprinosa, pojedinačno po radniku kod privrednog subjekta.

Da li ste u ovoj godini radili kontrole zbog sumnji u isplate dijela plata u kovertama, odnosno "na ruke"?

MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske je u julu i avgustu ove godine izvršila 42 kontrole poreskih obveznika koji su isplaćivali minimalna lična primanja, te su kod njih 18 utvrđene nepravilnosti kod obračuna poreza i doprinosa na lična primanja, zbog čega je naloženo plaćanje obaveza po osnovu doprinosa u iznosu od 589.517 KM, a po osnovu poreza 120.789 KM.

Kakva je naplata javnih prihoda Republike Srpske u ovoj godini?

MARIČIĆ: Poreska uprava u prvih osam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila ukupno 1,674 milijardi maraka, što je za 51,5 miliona KM ili tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Naplata direktnih poreza je u tom periodu iznosila 339,6 miliona maraka, što je za šest odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Najveće smanjenje naplate bilo je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 128,7 miliona KM ili 37,4 miliona maraka manje u odnosu na isti period prošle godine. Razlog manje naplate ovog prihoda leži u činjenici da je Vlada RS u prošloj godini povećala neoporezivi dio plate na 500 KM, i na taj način se odrekla dijela prihoda po tom osnovu u korist radnika u Republici Srpskoj. Međutim, porez na dobit je u prvih osam mjeseci ove godine naplaćen u iznosu od 181,1 milion KM, što je za 13,7 miliona maraka ili devet odsto više nego u istom periodu prethodne godine. S druge strane, naplata doprinosa nastavlja trend rasta i obara rekorde, pa je tako u periodu januar-avgust ove godine iznosila 1.034 milijarde KM, a što je za 63,5 miliona KM ili sedam odsto više nego u istom periodu prošle godine. Rast naplate, bilježimo i kod ostalih javnih prihoda, posebno kod naknada za priređivanje igara na sreću kojih je za osam mjeseci naplaćeno 24,8 miliona maraka ili 39 procenata više.

Šta utiče na tako dobre rezultate u naplati javnih prihoda?

MARIČIĆ: Razlozi veće naplate javnih prihoda u Republici Srpskoj se svakako jednim dijelom mogu pripisati dobroj makroekonomskoj i političkoj situaciji u Srpskoj u ovoj godini, za šta je svakako zaslužna Vlada Republike Srpske i mjere koje provodi na rasterećenju privrede i poboljšanju položaja radnika. Takođe, na rast prihoda uticali su i veće plate radnicima u prosvjeti i MUP-u, zatim povećanje broja obveznika doprinosa-zaposlenih u Srpskoj za oko 9.500 u avgustu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na veće prihode je uticalo i povećanje minimalne plate radnicima u Srpskoj, kao i svakodnevne aktivnosti koje Poreska uprava preduzima u okviru svoje nadležnosti kroz redovnu naplatu i terenske kontrole.

Poreska uprava Republike Srpske posljednjih godina dosta radi na polju digitalizacije. Koje su to novine u ovoj godini, kada je su u pitanju elektronske usluge Poreske uprave?

MARIČIĆ: Pored ranije uvedene mogućnosti elektronskog podnošenja Mjesečne prijave poreza po odbitku – 1002, od početka ove godine omogućili smo elektronsko podnošenje poreskih prijava za porez na dobit, te prijava za posebnu republičku taksu, komunalnu taksu i boravišnu taksu. Poreska uprava Srpske je, sa ciljem jačanja usluga poreskim obveznicima i pojednostavljenja procedura, uvela novu mogućnost a to je elektronsko podnošenje prijava za registraciju u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, kao i poreske prijave za ostale naknade, čije je korištenje omogućeno putem internet stranice Poreske uprave Republike Srpske - Elektronske usluge. Pored toga, započeli smo i sa popunjavanjem poreskih prijava za registrovano oružje u ime poreskih obveznika-fizičkih lica. Opredjeljenje Poreske uprave RS za naredni period je da omogućimo podnošenje svih poreskih prijava elektronskim putem, bez potrebe dolaska na šaltere Poreske uprave. Svakako, tu je i "Android mobilna ePURS aplikacija" koju smo uveli u junu ove godine i na taj način omogućili poreskim obveznicima da putem svojih android mobilnih uređaja na vrlo jednostavan i brz način pristupe svojim poreskim evidencijama. Takođe, do kraja godine trebalo bi biti obezbjeđeno i funkcionisanje Elektronskog sandučeta, što bi dodatno olakšalo komunikaciju sa poreskim obveznicima.