Kada za Gačane kažete da vole piti pivo niste rekli ništa novo ni neobično ali ako kažete da neko u Gacku pravi pivo i to domaće, e to je već svojevrsni kuriozitet.

Čari pravljenja ovog blagog alkoholnog pića otkrio je Mirko Šupić iz Avtovca kod Gacka koji je mikro pivnicu osposobio u podrumu porodične kuće prije pola godine.

Sve je, kaže Mirko, krenulo spontano: “Slučajna šetnja kroz Sarajevo,gdje se održavao Festival piva privukla mi je pažnju, zainteresovao sam se i probao nekoliko vrsta domaćeg piva kod izlagača i odmah su mi se svidjela. Odlučio sam da se i ja okušam u tom poslu. Neke osnovne smjernice našao sam na internetu, pošto u našem kraju malo ko šta zna o tome. Ljudi su vješti u pravljenju rakije i vina ali piva ne.“
Na putu od ideje do realizacije veoma je bitna edukacija o procesu proizvodnje koju je pored interneta imao u Mostaru kod iskusnih pivara, koji su mu bili i mentori i podrška, a tamo je nabavio i osnovne sirovine i nešto od opreme.

„Da biste napravili domaće pivo potrebna su četiri sastojka, to su voda, pivski ječam, hmelj i kvas. Taj ječam kod nas ne uspijeva, to su uvozne sorte koje nemaju nikakve veze sa stočnim ječmom koji se koristi na ovim prostorima. Postoje dvije vrste osnovnog slada, pejl ejl i pilsner, a koriste se u omjeru od 80 do 85 posto, dok se specijalne vrste slada stavljaju u omjeru od 15 do 20 posto i upravo od njega i zavisi ukus piva. To je ono što mu daje specifičan ukus.“ - ističe Mirko.

Cijena domaćeg ili kraft piva ne može biti ni približna onoj industrijskoj jer industrija kao osnovni sastojak koristi kukuruz iz kojeg izvlači slad a kućni pivari samo pivski ječam, kukuruz je deset puta jeftiniji od ječma pa je jasno zašto je i razlika u cijeni velika. Bitno je naglasiti i da je kraft pivo potpuno prirodno, ne sadrži nikakve konzervanse ni aditive.

Sam proces nastanka ovog blagog alkoholnog pića, od prvog koraka do pune čaše piva traje oko mjesec dana.

“Prvo sameljem ječam mlinom koji sam sam napravio, a dan ranije natočim vodu u posude da bi ispario hlor ako ga ima u njoj, sutradan se ta voda grije na 77 stepeni i sipa u posudu za ukomljavanje, tu se dodaje samljeveni slad i na temperaturi od nekih 67 stepeni, oko sat vremena, vrši se izdvajanje šećera iz slada. Naredni korak je cijeđenje te sladovine, koja se ispira dodatnom vodom i sve se to sipa u lonac. Sladovinu je potrebno kuvati još sat vremena a na samom početku ključanja se sipaju hmeljevi koji daju gorčinu pivu a zadnjih 15-ak minuta kuvanja dodaju se hmeljevi za aromu i ukus.

Sljedeći korak, poslije kuvanja, je hlađenje sladovine sa 98 na 20 stepeni u što kraćem vremenskom periodu, kako ne bi došlo do oksidacije piva. Zatim slijedi sipanje u fermentore, to su posude u kojima kvas od sladovine stvara pivo, potom se obogaćuje kiseonikom i onda se dodaje kvas, pa tako pivo odležava od dvije do tri sedmice zavisno od temeperature, da bi se konačno točilo u flaše “ - objašnjava Mirko proces proizvodnje i dodaje da je tek nakon što je u ambalaži odležalo još dvije sedmice pivo konačno spremno za konzumaciju.

Mirko za sada u jednoj turi proizvodi oko 40 litara piva i to u dvije vrste -svijetli „pejl ejl“ sa 5 % i „red ejl“ sa 6 % alkohola.

On kaže da je sve još uvijek na nivou kućne radinosti ali optimistično planira proširivanje proizvodnje i dodatna ulaganja. Sa početnih 5 000 maraka koliko mu je bilo potrebno da krene sa ovim hobijem, koji bi rado pretvorio u porodični biznis, Mirko ima želju da se „Kralj“, kako je sam nazvao svoje pivo, nađe i u slobodnoj prodaji ali i u ponudi ugostiteljskih objekata.

Mi se nadamo se da će ovaj prvi gatački proizvođač piva uspjeti u tome, a da će „Kralj“ postati prepoznatljiv i omiljen među ljubiteljima ovoga pića, jer nakon što smo ga oprobali, prema našem skromnom mišljenju, ništa manje i ne zaslužuje.