U trebinjski matičnu kancelariju proteklih godina, osim parova iz ovog grada, da zakažu vjenčanje svraćali su i stranci; bilo je i rekordnih razvoda, ali i povratnika u bračnu zajednicu.

Prošlog mjeseca bračni zavjet obnovio je jedan stariji par iz Trebinja. Nakon višegodišnjeg odvojenog života, a zatim ponovnog zbližavanja, odlučili su da još jednom ozakone bračnu zajednicu.

– Vjenčali su se na istom mjestu gdje i prije više od dvije decenije, a i kumovi su bili isti ljudi. Takvi slučajevi su poprilično rijetki, ali se dese, možda u pet godina jednom – kaže trebinjski matičar Vaso Čihorić.

Dodaje da u posljednje vrijeme pred matičare u Trebinju od stranih državljana najviše staju Ruskinje.

– Uglavnom je jedan bračni partner sa ovih prostora, a drugi je iz Rusije, pretežno Ruskinje. Nismo imali slučajeva da su oba bračna partnera stranci – objašnjava Vaso.

Prethodne godine mediji su objavili da je bračna idila jednog trebinjskog para trajala svega tri dana, pa je ovaj par postao svojevrsni neslavni rekorder u BiH.

– Matičari ne mogu znati koliko su živjeli zajedno i kada su podnijeli zahtjev za razvod. To mogu uraditi odmah dan nakon venčanja, a onda treba da prođe vrijeme da sud donese presudu. Imali smo slučaj da je brak razveden za svega nekoliko mjeseci, ali kad je zahtjev podnesen ne znamo. Toga je, ipak, malo na jugu Srpske. U posljednjih desetak godina, svega dva para su se razvela u kratkom roku – ističe Čihorić.

Prema podacima trebinjske matične kancelarije, Hercegovke rijetko maloljetne stupaju u brak, a Hercegovci se, takođe, ne odlučuju da u ranoj mladosti kažu sudbonosno „da“.

– Ima slučajeva da djevojke sa 18 godina zasnuju brak, ali maloljetnica nije bilo u posljednje vrijeme. Najveća razlika među bračnim partnerima, koji su se u posljednjih godina vjenčali u Trebinju, iznosila je 15 godina, a najstarije mladoženje imale su više od 60 godina. To su uglavnom ljudi koji su i ranije bili u braku – kaže ovaj trebinjski matičar.

On ističe da brakovi u Trebinju, uglavnom, traju i da nema nekih velikih razlika u odnosu na prethodne decenije.

Ono što mladi Trebinjci praktikuju već godinama unazad je da svadbena veselja organizuju u ugostiteljskim objektima, svadbenim salonima u danima vikenda ili četvrtkom.

– Mladi uglavnom traže da matičar dođe u salon. Malo se vjenčanja obavi u gradskoj upravi – ističe Čihorić.

Matičaru koji dođe u salon i vjenča ih pred gostima mladi ne žale da daju 100 KM, koliko se, prema skupštinskoj odluci, plaća rad matičara na terenu, dok je vjenčanje u prostorijama gradske uprave besplatno.

U Trebinju se godišnje sklopi oko 180 brakova, a taj broj je približno isti svake godine.

Prva promjena pola

Od šest trebinjskih matičara samo je Vaso Čihorić oženjen, dok ostali još nisu stali pred matičara, a neki od njih kažu da i ne planiraju.

Prije nekoliko godina u trebinjske matične knjige upisana je i prva promjena pola. Jedna Trebinjka, koja je prije devedestih godina prošlog vijeka rođena u ovom gradu, a posljednjih godina živi u Holandiji, postala je muškarac i ponovo je upisana u matične knjige – sa muškim imenom.