U protekloj godini na području istočne Hercegovine, evidentirano je 36 slučajeva nasilja u porodici – potvrdila je za Radio Trebinje, Vanja Antelj, portparol Policijske uprave Trebinje. Ona objašnjava da je za ove slučajeve prijavljeno 33 muškaraca i tri žene.

„Nasilje u porodici je izvršeno nad ukupno 46 žrtava i to nad 24 žene, 20 muškaraca i dvoje maloljetne djece. U januaru, ove godine, evidentirana su četiri prekršaja po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, protiv pet lica, od kojih su četiri muškarca i jedna žena. Žrtve su četiri žene i jedan muškarac i dijete“, kazala je ona.

Sa ovim zvaničnim podacima nimalo nisu podudarni nezvanični podaci sa kojima raspolaže Ženski centar Trebinje. Oni su mnogo veći, a razlog je taj da žrtve, a to su najčešće žene koje su psihički ili fizički maltretirane od strane supružnika, rijetko odluče da prijave problem.

Branka Pejović Petković, diplomirani psiholog u ovom centru kaže da ako se nasilje prijavi, naći će se i izlaz.

„Sada, pitanje je,  da li u skorije vrijeme ili je potrebno više, zavisi od situacije ali se izlaz kad tad nađe. Ali ako žrtva ostaje u porodici u kojoj je nasilje zastupljeno i ne obrati se za pomoć, nikad se neće izvući. Jer nasilje samo po sebi nikad ne prestaje“, kazala je Pejović Petković koja svakodnevno radi na riješenju ovog problema i daje sve od sebe da žrtvama pomogne.

STALNA EDUKACIJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA NEOPHODNA

Ženski centar Trebinje zajedno sa Policiskom upravom Trebinje i drugim ustanovama poput osnovnih i srednjih škola, vrtića, Centra za socijallni rad, medija… pokušava da nađe rješenje i da svaka žrtva nađe snagu i hrabrost da nastavi dalje. Zbog toga se redovno održavaju sastanci multidisciplinarnog tima. Na juče održanom, istaknuta je neophodnost kontinuirane edukacije policijskih službenika u postupanju prema žrtvama ali i nasilnicima u slučaju nasilja u porodici.

Šta se inače radi po zaprimanju prijave o nasilju u porodici, potražili smo odgovor u Policijskoj upravi Trebinje.

Vanja Antelj nam je objasnila da se nakon što se prijava podnese, pristupa dokumentovanju krivičnog djela ili prekršaja, što podrazumijeva prikupljanje izjava od strane oštećenih, medicinke dokumentacije, vršenje uviđaja na licu mjesta ukoliko  je to potrebno kao i preduzimanje neophodnih mjera prema počiniocu, a sve u skladu sa zakonom.

„Što znači, po potrebi lišenje slobode, saslušanje okrivljenog ili osumnjičenog, testiranje na droge i alkohol. Nakon dokumentovanja nasilja u porodici, žrtva se upućuje u Centar za socijalni rad te joj se ukazuje mogućnost javljanja u Ženski centar gdje može dobiti adekvatnu pravnu i stručnu pomoć. U dosadašnjoj praksi, u jednom slučaju nasilja u porodici koji se dogodio u prethodnom periodu a u saradnji sa Ženskim centrom, žrtva je smještena u sigurnu kuću na prostoru Republike Srpske“, priča Antelj.

SIGURNA KUĆA ZA MIRNIJI SAN

Mnogo je pitanja vezanih za gradnju Sigurne kuće u Trebinju i odgovore smo potražili u Ženskom centru Trebinje.

„Upravo sam dobila informaciju od  direktorice Ljiljane Čičković da je obavila razgovor sa bivšim gradonačelnikom Lukom Petrovićem neposredno prije njegovog odlaska na drugu funkciju i tada je dogovoreno da će se iznaći sredstva i lokacija za izgradnju sigurne kuće i u Trebinju. Nemamo nijedan razlog da sumnjamo da će gradonačelnik Trebinja, gospodin Mirko Ćurić nastaviti realizaciju te ideje“, zaključuje Branka Pejović Petković, psiholog u Ženskom centru Trebinje.

Ono što je bitno, na kraju naglasiti je, žrtva treba željeti pomoć i prijaviti nasilje, NIKAKO I NI ZBOG ČEGA GA SKRIVATI. Jedino tako ćemo svi zajedno doći do rješenja ovog velikog problema od koga zavisi održavanje zdravog društva i porodice kao najvažnije institucije.