Trebinjski Agrarni fond će pokrenuti aktivnosti na brendiranju hercegovačkog pršuta, koji je, po mišljenju mnogih majstora kulinarstva iz regiona, bolji i od njeguškog.

Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje kaže da Trebinje već ima nekoliko značajnijih proizvođača pršuta, među kojim se izdvajaju „Tarana“ i „Jokanović“, a čije su pršute svjetski priznati kuvari, poput Raše Vlačića i Lepog Brke ocijenili izvanrednim.

„Ovo je jedna od grana privrede u koju bi se u narednom periodu isplatilo ulagati i zaštiti geografsko porijeklo naše šunke, jer, ako u regionu imaju zaštićen „istarski pršut“, ili „njeguški pršut“, zašto ne bismo imali i „hercegovački pršut“ koji je po mnogima najbolji iz razloga što se i uzgoj svinja i sušenje pršuta odvija u podneblju gdje se sudaraju kontinentalna i mediteranska klima“, objašnjava Dutina.

Kaže da su za početak, osim dvije pomenute firme, koje pršute dobijaju od domaćih svinja i suše ih u trebinjskim selima, na tradicionalan način, stručnjaci Agrarnog fonda izrađivali biznis planove za još nekoliko hercegovačkih proizvođača pršuta, kako bi se i otkup i zaštita pršuta ovoga kraja na što bolji način zaokružili u jedan ozbiljan projekat.

Iako svinjogojstvo nije razvijena grana hercegovačke privrede, u posljednjih je desetak godina formirano nekoliko novih farmi svinja koje se uzgajaju na što je moguće prirodniji način, pa je cjelokupan posao zaokružen na jednom mjestu, od farme do trpeze.

„Domaći pršuti koje mi trenutno prodajemo u našem prodajnom objektu Hercegovačka kuća, ali se konzumira u svim trebinjskim restoranima i hotelima – prodaju se odmah i uvijek je tražen kao autohtoni hercegovački delikates, tako da mu nije potrebna posebna reklama, već je samo potrebno reklamirati svinjogojstvo i rekao bih „pršutarstvo“ u Hercegovini“, kaže Dutina.

Ipak dodaje da se u Agrarnom fondu bave i mišlju da se napravi i posebna manifestacija posvećena hercegovačkom pršutu, koja bi, pored sajmova u čast meda i vina, bila sigurno jako posjećena.