Cijene notarskih usluga u Srpskoj, za koje mnogi tvrde da su neopravdano visoke, biće dogovorene između Notarske komore i Vlade RS, a jedna od mogućnosti je da niže naknade plaćaju ugrožene kategorije stanovništva.

Izmjena notarskog cjenovnika nagoviještena je u petak poslije svečane akademije koju je u Banjaluci organizovala Notarska komora RS povodom deset godina postojanja notarske službe u Srpskoj. Akademiji su, između ostalih, prisustvovali predsjednik RS Milorad Dodik, ministri pravde RS i Srbije Anton Kasipović i Nela Kuburović i predstavnici notarskih komora iz inostranstva.

Predsjednica Notarske komore RS Slada Ivelić naglasila je da okupljaju 53 notara i da su njihove usluge i više nego dostupne građanima Srpske, ali i da se razgovara o preispitivanju visine notarskih naknada.

- I mi bismo bili zadovoljni preispitivanjem, jer ono što smo uložili i ono što moramo da radimo i čuvamo propisane naknade ne mogu da isfinansiraju, a predstoji nam i digitalizacija. Imamo 100 odsto nižu naknadu nego što je u sudskoj tarifi, odnosno preuzeli smo sudske poslove sa mnogo nižom tarifom - istakla je Ivelićeva.

Ona je ustvrdila da građani nemaju primjedbe na cijenu notarskih usluga, već da one kreću od neinformisanih ljudi i onih koji su se bavili nadripisarstvom i kojima notari smetaju jer zabilježe svaki posao.

- Cijena notarske usluge u odnosu na dugotrajno vođenje sudskog postupka ni u kom slučaju ne smije biti nešto što će ugroziti vladavinu prava. Preispitivanje cijena ne znači da ne može doći negdje do povećanja, a negdje do smanjenja naknada. Smanjenja mogu  biti u opticaju za ugrožene kategorije građana, na osnovu potvrda nadležnih institucija. Ne možete očekivati da nekome ko kupuje stan ili nepokretnost ili pokreće privredno društvo i ulaže stotine hiljada maraka notarska usluga bude minimalna - kazala je Ivelićeva i dodala da je bilo slučajeva koji su sankcionisani i da ti notari nisu više u njihovim redovima, te da je RS na putu da dobije kvalitetan notarijat kakav imaju zapadnoevropske zemlje.

Kasipović je kazao da je notarijat za deceniju postigao osnovne ciljeve - pristupačnost građanima, pravna zaštita građana i rasterećenje sudova.

- Neophodno je donijeti novi zakon iduće godine i pružiti podršku radu notarijata. Treba dograđivati i propise koji regulišu rad notara. Uvijek se govori o cijenama i visini naknada notara. To je pitanje koje će rješavati notarijat i Vlada RS donoseći uredbu. Treba naći sredinu puta, moramo zaštititi rad notara, ali i voditi računa o finansijskim mogućnostima građana - istakao je Kasipović.

Kuburovićeva je rekla da je Srbiji iz RS pružena velika podrška prilikom uvođenja javnih bilježnika u pravni sistem 2014. godine. Ona i Kasipović su zaključili da će razmjena iskustava, posebno u oblasti elektronskog pravosuđa, dodatno unaprijediti pravosuđe i u RS i u Srbiji.

Predstavnik Savezne notarske komore Njemačke Lovro Tomašić rekao je da je notarijat u RS uveden po uzoru na njemački sistem.

- Notari u Njemačkoj i u RS su stručnjaci i u njihovom radu nastaje malo grešaka. Notarijat u RS je stvorio veliki nivo pravne sigurnosti i dalje ga ostvaruje - istakao je Lovro i dodao da je idući izazov digitalizacija, odnosno elektronska komunikacija notarskih kancelarija sa javnim registrima.

Delegaciju Notarske komore RS primio je Milorad Dodik, koji im je čestitao jubilej i poželio uspjeh u radu.

Dodik je naglasio da je vlast u RS dala doprinos uspjesima notara i da će nastaviti da radi na poboljšanju pravnog okvira i uslova za njihov rad.