Dug za doprinose prema Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje RS nastavlja da raste, a najveći dužnici dolaze iz javnog sektora, što kreira krug u kojem država u stvari duguje sama sebi.

Na polovini godine dug za doprinose je dostigao 429,4 miliona maraka i u odnosu na isti period prošle godine porastao je za oko 24 miliona.

Najveći dužnici za doprinose, kako pokazuje evidencija Fonda PIO RS, su zdravstvene ustanove i preduzeća u kojima je država većinski vlasnik.

Samo jedna privatna firma nalazi se među deset najvećih dužnika za doprinose u Srpskoj. Milionska dugovanja za doprinose, upozoravaju u Fondu PIO, otežavaju i produžuju rok za isplatu penzija. U njihovu kasu svakog mjeseca se od doprinosa slije u prosjeku oko 62 miliona maraka. Za isplatu penzija je, međutim, mjesečno potrebno oko 83 miliona KM. 

Nedostatak novca nekada je namirivan zaduživanjem Fonda PIO putem kredita, a od kada je isplata penzija prebačena na trezor trošak penzija je pao na republički budžet. Zbog problema sa likvidnošću isplata penzija umjesto dva-tri traje i po desetak dana.

"Kada bi svi redovno uplaćivali doprinose, odmah bi bio obezbijeđen novac za sve penzije. Ovako, svaki mjesec nam fali oko pet-šest miliona maraka, zbog čega i isplate penzija traju duže", objašnjava portparol Fonda PIO RS Tihomir Joksimović.

On kaže da je priliv novca od doprinosa u Srpskoj, ipak, bolji u odnosu na zemlje u regionu.

"U Srbiji i Hrvatskoj mnogo više dodaju iz republičke kase za isplatu penzija, tačnije oko 45 odsto, dok mi nikada nismo prelazili 22 odsto", dodao je Joksimović.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je nevjerovatno na koji način u našem društvu funkcioniše uplata poreza i doprinosa.

"Dešava se da budžetski korisnici ne mogu plaćati svoje obaveze. Smanjena je privredna aktivnost i na kraju imamo manje ubranih poreza i doprinosa. Potrebno je smanjiti javnu potrošnju, a mora biti smanjeno i oporezivanje rada. To je neminovno, a taj korak je definisan i u reformskoj agendi. Međutim, dvije godine o tome pričamo, a ništa nije preduzeto",  dodaje Škrebić.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da nijedan knjigovođa u RS neće dozvoliti poslodavcu iz privatnog sektora da isplati lične dohotke bez uplaćenih doprinosa, dok je to kod javnih preduzeća i ustanova postala praksa.

"To znači da imamo dvostruki aršin prema obavezama kada je u pitanju isplata ličnih dohodaka", ističe Pavlović. On naglašava da je to anomalija koja se desila u društvu i koja je rezultat prekomjernog zapošljavanja u javnim preduzećima i ustanovama.

"Sve to dovodi do situacije da firme poput "Željeznica RS" ili neke bolnice ne mogu isplatiti plate u cijelosti, pa koriste to što su od javnog značaja da ne uplate doprinose. To treba strože da kontroliše Poreska uprava", dodao je Pavlović.

Dug subjekata kojima je odobren reprogram i koji plaćaju tekuće obaveze (miliona KM):

- UKC RS - 30,8

- "Svislajon IAT" Trebinje - 10,1

- Bolnica Istočno Sarajevo - 8,5

- Bolnica Doboj - 8,1

- "Željeznice RS" - 7,0

- Univerzitetska bolnica Foča - 6,9

- "Kosmos" Banjaluka - 5,1

- Bolnica Bijeljina - 2,6

- Opšta bolnica Prijedor - 3,3

- Dom zdravlja Trebinje - 2,9

Dužnici koji nemaju reprogram:

- "Novoteks" Trebinje (u stečaju) - 9,5

- "Birač" Zvornik (u stečaju) - 4,8

- "Mladost" Mrkonjić Grad - 3,7

- "Nova forma" Šamac - 2,1.