U posljednje vrijeme sve češće čujemo da je eri jeftinog novca došao kraj i da je pred nama vrijeme rasta kamatnih stopa što je loša vijest za građane, ali i za preduzeća i za državu. Tome u prilog ide i jučerašnji potez američkog Feda, koji je objavio najveće povećanje kamatnih stopa u posljednje 22 godine.

I Evropska centralna banka (ECB) je već najavila da će postepeno normalizirati monetarnu politiku, što takođe znači da završava razdoblje niskih kamatnih stopa koje je trajalo godinama. Takva mogućnost ostaje otvorena nakon što bude okončan masovni program otkupa obveznica, a to je treće tromjesečje ove godine. Nakon toga ekonomisti očekuju podizanje kamatnih stopa, ali se još ne zna kojom dinamikom će se one povećavati.

Ipak svi su uvjereni u jedno -vrijeme niskih kamatnih stopa je definitivno iza nas.

Zato smo pokušali saznati koliko će se rata kredita uvećati, u slučaju da ste se odlućili za promjenjivu kamatnu stopu, ako poraste ključan parametar -EURIBOR, odnosno kamatna stopa po kojoj banke u EU pozajmljuju novac i koja je direktno uslovljena stopama ECB.

U izračunu nam je pomogao Miloš Grujić, doktor ekonomskih nauka i sadašnji direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske.

Za prvi primjer smo uzeli stambeni kredit od 80.000 KM sa rokom otplate od 20 godina s promjenjivom kamatnom stopom od 3,92 posto, podignut 1. septembra prošle godine.

„Ako dođe do povećanja EURIBOR za samo pola boda, kamatna stopa će posati na 4,42, a rata za 30, 40 KM, što je uvećanje na godišnjem nivou od 364,80 KM“, pojašnjava Grujić.

U slučaju većeg rasta kamatnih stopa situacija je sljedeća:

Kao drugi primjer uzeli smo veći iznosa stambenog kredita od 120.000 KM, otplatu od 240 mjeseci i promjenjivu stopu od 3,92 posto.U slučaju rasta kamata, rata bi sa sadašnjih 601, 77 KM porasla na sljedeće iznose:

Uvijek je, kaže Grujić bolja i sigurnija opcija fiksna kamatna stopa, međutim ona je vezana za kraći period otplate, obično 10 godina, što je za većinu naših građana čini nepristupačnijom.

EURIBOR u ne tako davnoj prošlosti

Inače visina EURIBOR-a se u razdoblju od 10 godina značajno promijenila i kretala se od 2,15 do 0,17 %, na vrhuncu je bila čak na 4,70 %.

Da bi stvar bila što jasnija, slikovit prikaz daje NLB banka za period od januara 2005. do decembra 2009, kada je EURIBOR prilično fluktuirao.

Za primjer su uzeli dugoročni (tridesetogodišnji) stambeni kredit u iznosu od 100.000,00 EUR sa referentnom kamatnom stopom šestomjesečni EURIBOR i fiksnom doplatom od 2,25 % na godinu.

Pri ovakvoj dinamici referentne kamatne stope, anuitet je u prvoj polovini četvrte godine otplaćivanja kredita bio veći od početnog za cijelih 35%, na osnovu čega se zapravo i može odlučili da možemo da priuštimo kredit ili ne.

Buka