Mješoviti holding (MH) „Elektroprivreda Republike Srpske“ (ERS) prva je od tri elektroenergetske kompanije u BiH koja je ušla u proces reorganizacije, snažno podržan novim Zakonom o električnoj energiji RS.

Primijetio je to i Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice EU u Beču, koji je više puta ukazao na značaj promjena koje se trenutno dešavaju u ERS, navodeći ih kao podsticaj pokretanju promjena i u druge dvije elektroprivrede u BiH.

Kopač je, podsjetimo, nedavno izjavio da u BiH postoji napredak u energetskom sektoru, posebno u Srpskoj, gdje, kako je naveo, reforme idu dosta brže nego u FBiH.

Ono što ovaj uspjeh čini još većim je činjenica da se do njega došlo isključivo zahvaljujući angažmanu domaćih stručnjaka i firmi. Inače, o ovoj, ali i drugim aktuelnim temama koje se odnose na energetski sektor, riječi će biti na Samitu energetike Trebinje, koji se održava 20. i 21. maja.

Jagoda Lažetić, voditelj tima za reorganizaciju distributivne djelatnosti u „Elektroprivredi Republike Srpske“, podsjeća da je reorganizacija tog MH proces koji je odgađan godinama, još od stavljanja potpisa BiH na Ugovor o osnivanju energetske zajednice jugoistočne Evrope, sada već davne 2006. godine.

Naglašava da su procesi promjena neodgodivi, kako po osnovu zahtjeva koji su u prethodnom periodu preuzimani međunarodnim, pravno obavezujućim ugovorima, tako i na bazi odredaba novog Zakona o električnoj energiji RS. U suštini, kako je naglasila, promjene u sistemu MH ERS su u funkciji osposobljavanja kompanije da odgovori izazovima poslovanja u izmijenjenim tržišnim uslovima.

„Prijeko je potrebno podići efikasnost sistema u cjelini, učiniti ga profitabilnim, posvetiti pažnju kvalifikacionoj strukturi zaposlenih, podići nivo njihovih kompetencija, prepoznati mehanizme kojima će se zaustaviti već kontinuiran trend odlazaka najboljih u struci – posebno elektroinženjera i elektromontera, osposobiti se za ‘utakmicu’ sa konkurencijom“, navela je Lažetićeva u izjavi za „Nezavisne“.

Nakon dvije godine, koliko je trajala realizacija Projekta restrukturiranja elektrodistributivnih preduzeća u sistemu MH ERS i uspostavljanja javnog snabdijevanja, prvog dana aprila ove godine, okončan je proces izdvajanja djelatnosti snabdijevanja iz elektrodistributivnih preduzeća u sistemu MH ERS.

U toku je proces izdvajanja tržišne djelatnosti proizvodnje iz elektrodistributivnih preduzeća koja su u svom vlasništvu imala i mala proizvodna postrojenja.

„Pojednostavljeno rečeno, elektrodistributivna preduzeća će se ubuduće baviti samo poslovima planiranja razvoja, izgradnje, održavanja i upravljanja elektroenergetskim postrojenjima i distributivnom mrežom“, pojašnjava Lažetićeva.

Vlada je, inače, prije nekoliko mjeseci donijela odluku o izboru javnog snabdjevača, a obaveza javnog snabdijevanja dodijeljena je Matičnom preduzeću MH ERS.

Pošto su elektrodistributivna preduzeća izgubila dozvole za obavljanje djelatnosti snabdijevanja, Matično preduzeće MH ERS preuzelo je obavezu snabdijevanja svih kupaca u Srpskoj koji na tržištu nisu izabrali drugog snabdjevača.

U praksi to znači da će račune za utrošenu električnu energiju kupcima koji se odluče i ubuduće koristiti uslugu javnog snabdijevanja, ispostavljati Direkcija za javno snabdijevanje u Matičnom preduzeću MH ERS.

„Cijeli proces je vođen odgovorno, sa visokim stepenom socijalne osjetljivosti u neminovnom procesu smanjenja broja zaposlenih kojih je u ove dvije djelatnosti danas oko 1.000 manje nego na kraju 2019. godine“, kaže Lažetićeva.

To je, dakle, ono što je do sada urađeno, a predstoji jednako složen, ako ne i složeniji proces reorganizacije proizvodnih preduzeća u sistemu MH ERS.

„Neophodno je sprovoditi ga s ciljem podizanja pouzdanosti proizvodnih pogona, racionalizacije i optimizacije troškova, uključujući i troškove zarada, koji su značajno narastali prekomjernim zapošljavanjima, a sve u svjetlu zahtjeva za smanjenjem učešća energije proizvedene u termoenergetskim postrojenjima u ukupnom proizvodnom portfelju kompanije“, napominje Lažetićeva.

Ocjenjuje da je urađeno mnogo, ali i da predstoji još posla.

„Tek smo na počeku procesa modernizacije kompanije i njenog osposobljavanja za nimalo lake tržišne utakmice u kojima imamo realnu šansu da se pozicioniramo kao tržišni lider u regionu“, zaključuje Lažetićeva.

Inače, u kontekstu doprinosa spomenutim promjenama, potrebno je izdvojiti i poslove na uspostavljanju softverske platforme za podršku poslovnim procesima javnog snabdijevanja, a na čemu je angažovana kompanija „Dwelt“ iz Banjaluke.

Stefan Krneta, osnivač kompanije „Dwelt“, pojašnjava da su svi poslovni procesi u tržišnom snabdijevanju podržani „Dweltovom“ softverskom platformom Platform X, koja uspješno funkcioniše u produkcionom okruženju.

Prema njegovim riječima, softversko rješenje Platform X u potpunosti zadovoljava tražene karakteristike za primjenu u uslovima reformisanog elektroenergetskog tržišta i predstavlja značajan iskorak u primjeni informacionih tehnologija u energetskom sektoru u odnosu na postojeća rješenja u elektrodistributivnim preduzećima, a s aspekta primjene najnovijih tehnologija, primjene najnovijih naučnih istraživanja u praktičnoj realizaciji softvera te kompletne podrške poslovnim procesima u energetskom sektoru.

„‘Dweltova’ softverska platforma predstavlja novi savremeni domaći softverski proizvod koji je razvijen u Republici Srpskoj. U svom razvojnom timu ‘Dwelt’ ima stručnjake sa dugogodišnjim iskustvom, naučne radnike dokazane u praksi i sa naučnim radovima iz oblasti računarstva i informatike objavljenim u značajnim međunarodnim časopisima i zbornicima radova, doktore nauka, studente doktorskih studija iz oblasti vještačke inteligencije, mastere i diplomirane inženjere iz oblasti računarstva i informatike“, naveo je Krneta u izjavi za „Nezavisne novine“.

Kako je dodao, sve ovo predstavlja snažnu garanciju za uspješno funkcionisanje i održavanje Platforme za podršku snabdijevanju električnom energijom.

„Softversko rješenje Platform X u potpunosti zadovoljava tražene karakteristike za primjenu u uslovima reformisanog elektroenergetskog tržišta te je, prema tome, moguća njena implementacija u bilo kojoj zemlji sa otvorenim tržištem električne energije“, naglasio je Krneta.