Smilje iz Hercegovine je jedno od najkvalitetnijih na svijetu, koristi se u kozmetičkoj industriji i farmaciji. Od njega se prave eterična ulja koja završavaju na svjetskom tržištu. Zbog velike potražnje i dobre cijene mnogi se odlučuju za plantažnu proizvodnju.

Lazar Okuka iz sela Blace u opštini Berkovići čuo je da je potražnja za smiljem velika a cijena dobra, pa se odlučio zasaditi skoro 10 000 sadnica ovoga bilja. Kaže nije lako obrađivati hercegovačku zemlju ali nada se u dobre prihode već sljedeće godine.

„Posadili smo nešto smilja, pokušali pa kako će to uspjeti ko zna, prvi put se sadi. Sada je cijena dobra ako ostane ovako biće dobro. Smilje se žanje i prodaje u sirovo a cijena je sada 5 KM“ kaže poljoprivrednik Lazar Okuka i dodaje da je najveći problem navodnjavanje.
I u Trebinju se počelo sa plantažnom proizvodnjom ove biljke, ima plantaža i sa oko 50 000 sadnica smilja. Cijena kilograma smilja ovoga ljeta dostizala je i 5 KM, otkupljuje ga sve veći broj proizvođača eteričnih ulja. Radovan Anđelić eterična ulja izvozi uglavnom u Evropu. Cijena jednog kilograma ulja iznosila je od 1600 eura pa naviše, kaže Anđelić.

„Tržište je Evropa uglavnom Francuska, Njemačka, Velika Britanija Švajcarska ali i Amerika i Japan. Sve je pokriveno odgovarajućim certifikatima o porijeklu“ kaže Radovan Anđelić za Herceg TV i dodaje da za jedan kilogram eteričnog ulja od smilja treba u prosjeku oko 750 kg smilja.
Anđelić nam je rekao da se jedan kilogram eteričnog ulja od smilja proizvede za oko tri i po sata a ove godine njegovo preduzeće proizvelo je više od stotinu kilograma eteričnog ulja. Hercegovačko smilje ima komponentu koja je dobra protiv stresa dok francusko smilje ima više komponenti koje su vezane za parfeme.

„Hercegovačko smilje sadrži komponente koje su najbolje kada je u pitanju aroma terapija to je liječenje mirisima a francusko je najbolje za kozmetiku a i jedno i drugo idu u kreme protiv starenja pa je to vjerovatno i jedan od razloga što je potražnja baš velika“ kaže Radovan Anđelić.
Priliv novca od plasmana prerađenih proizvoda u svijet sve je veći. I smilje postaje polako važna izvozna karta, prvenstveno Hercegovine, u kojoj polako zaživljava plantažna proizvodnja smilja. Uzgoj smilja više je zastupljen u Zapadnoj nego u Istočnoj Hercegovini. Osim smilja Anđelić otkupljuje još pelim, smreku, vrijesak i drugo bilje za proizvodnju čajeva, začina i eteričnih ulja.

Bojan Nosović