Prošle godine je, prema sudskim podacima, osnovnim sudovima u Crnoj Gori stiglo 20 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, a u posljednje četiri godine ukupno 95.

Lani je od 20 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, samo jedan odbijen, dok su za protekle četiri godine tri odbačena, jedan povučen, jedan proslijeđen drugom nadležnom organu, a jedan je još u radu.

Najviše zahtjeva za odobrenje sklapanja maloljetničkih brakova u posljednje četiri godine bilo je u Rožajama - 21, od kojih su svi odobreni, zatim u Podgorici - 19, ali su dva odbijena, a jedan je još u radu, u Bijelom Polju - 11, pri čemu je jedan zahtjev proslijeđen drugom nadležnom organu, te u Beranama - 11, jedan je povučen i u Plavu 11, svi odobreni.

Podnosioci zahtjeva su, prema ovim podacima, najčešće imali 16 i 17 godina, a kao glavni razlog za sklapanje braka su navodili emotivnu vezanost i trudnoću.

Izvršni direktor Crnogorskog ženskog lobija /CŽL/ Aida Petrović, na osnovu višegodišnjeg iskustva, rekla je za crnogorske medije da je najčešće riječ o pripadnicima romske i egipćanske populacije koji sklapaju ugovorene brakove, te da nije riječ o pojedinačnim slučajevima, već o pojavi.

Ona upozorava da su rana udaja i ugovoreni dječiji brak oblici trgovine ljudima čiji počinioci podliježu sankcijama nacionalnog zakonodavstva, te naglašava i da bi broj ugovorenih brakova mogao biti veći.

Prema njenim riječima, na isti način kako mlade nevjeste dolaze u Crnu Goru radi ugovorenog dječijeg braka, tako jedan broj njih odlazi u evropske zemlje gdje bivaju udate po već ugovorenom "scenariju" roditelja dvije porodice.

"Najčešće te djevojčice odvode roditelji radi udaje u Njemačku, Italiju, Austriju, kao i okolne zemlje Srbija, Makedonija, Albanija", napominje Petrović.