Dok Prijedlog zakona o rodnoj ravnopravnosti Srbije čeka da se nađe pred poslanicima, čeka se i kraj rasprave o upotrebi rodno osjetljivog jezika koji je njime predviđen.

Kraljica, vojvotkinja, učiteljica – samo su neke od riječi koje se dugo koriste u srpskoj jeziku, međutim mogle bi se sve češće čuti i psihološkinja, vojnikinja... govornica... poslanica. Struka je podijeljena, pa pojedini lingvisti podržavaju preijdlog dok se drugi, kažu, drže gramatike.

Nušićeva "Gospođa ministarka" nije ni slutila da će njena titula dobiti sasvim novo značenje pa je nekadašnji Nušićev naziv za suprugu ministra, danas postaje naziv za članicu Vlade.

Od vremena Nušića jezik se mijenjao. Tako su pojedina zanimanja dobila ženski rod i bez pravnih propisa.

"Ako se određeni oblici ne pojave sami u jeziku spontano, biće da jezička zajednica za njima ne žudi previše", smatra Aleksandar Milanović sa Filološkog fakulteta.

Tokom izrade zakona koji podstiče upotrebu rodno osjetljivog jezika, autori su, tvrde, bili otvoreni za prijedloge. Institut za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti izjasnio se prije dvije godine.

"Gramatički i prirodni rod imenica u srpskom jeziku nisu identični. Gramatike srpskog jezika u zvaničnoj upotrebi kažu da imenice koje znače vrstu, zvanje ili zanimanje označavaju bića oba pola. Stoga tvrdnja da upotreba generičkog muškog roda ugrožava prava žena, biva u neskladu sa važećim stavom lingvističke nauke", istaknuto je u saopštenju Srpske akademije nauka i umjetnosti.

Iako taj stav uvažavaju, predlagači zakona vjeruju da će izjednačavanje položaja muškaraca i žena spontano dovesti do jezičkih izmena. Lingvisti ne spore da je razvoj društva praćen razvojem jezika, ali ukazuju na problem. Sa učiteljem i učiteljicom očigledno nikad nije bilo niti će biti problema. Sa filologom i filološkinjom očigledno nešto ne funkcioniše.