Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje kao sramno i licemjerno odbijanje Gradonačenika Dubrovnika Mate Frankovića da se fotografiše sa zamjenikom Gradonačelnika Trebinja Mirkom Ćurićem sa obrazloženjem da Dubrovnik nikada neće uspostaviti saradnju sa Trebinjem sve dok se zvaničnici Trebinja tobože ne izvine građanima Dubrovnika zbog navodnog napada na ovaj grad u proteklom ratu.

Dobro je poznato da su hrvatske paravojne snage 25. avgusta 1991. godine prve napale bazu JNA u Kotorskom zaljevu i bile poražene. Hrvatski paravojnici su stari grad koristili kao odbrambene zidine, a hotele i bolnice kao vojne objekte za artiljerijske napade na JNA znajući da će JNA da odgovori na vatru braneći živote svojih ljudi.

Tadašnji novinar Vašington posta koji je izvještavao iz Dubrovnika Peter Mas je rekao da je stari grad pretrpio neznatna oštećenja i da je izbrojao svega 15 gelera negirajući besramnu laž sa hrvatske strane da je na Dubrovnik tobože palo 1500 granata. Ono što je sigurno jeste da je JNA mogla da uništi grad da je htjela.

Peter Mas je posjetio Dubrovnik nekoliko mjeseci poslije borbi i zatekao je grad, kako je sam rekao, u savršenom stanju što negira hrvatske laži o velikoj šteti od granatiranja stare gradske jezgre.

Linta ističe da bi Gradonačenik Dubrovnka Mato Franković trebalo, ako ima imalo časti i morala, da se izvini svojim nekadašnjim sugrađanima srpske nacionalnosti koji su masovno protjerani iz Dubrovnika i kojima je nasilno oteta ili uništena njihova imovina, a dio njih je brutalno ubijen.

U Dubrovniku je već prije rata u velikoj mjeri izvršeno etničko čišćenje Srba odnosno protjerano preko 80 posto predratnog stanovniptva srpske nacionalnosti. Hrvatski paravojnici su svaku noć nasilno upadali u srpske kuće i stanove, a Srbi su najčešće imali deset minuta vremena da uzmu najosnovnije stvari i da nestanu.

O tragediji dubrovačkih Srba pisao je u svojoj knjizi „Dubrovnik adio“ nekadašnji altetičar i pravnik Vasiljko Vukoje koji je bio prisiljen otići iz grada jer mu je nasilno otet stan. Tezu o masovnom etničkom čišćenju Srba u Dubrovniku najbolje potvrđuju rezultati popisa stanovništva. Prema popisu iz 1991. godine u Dubrovniku je živjelo 4.342 ili 9 posto Srba.

Taj broj je sigurno daleko veći jer se 1.026 lica izjasnilo kao Jugosloveni, a poznato je da su većinu od tog broja sačinjavali Jugosloveni. Srbi su se u značajnom broju nalazili i u rubrici „Ostali“ u kojoj je bilo upisano čak 5.839 stanovnika.

Tako se može pouzdano tvrditi da je tada u Dubrovniku živjelo više od 6.000 Srba. Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Dubrovniku je živelo svega 1.164 Srba ili jedva petina od predratnog broja.

SAVEZ SRBA IZ REGIONA