Članovi Udruženja pčelara grada Trebinja, na nedavno održanom Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, osvojili su najveća priznanja ove smotre – šampionsko priznanje u kategoriji livadskog meda, uz Velike zlatne medalje u četiri sortne konkurencije.

Pčelar Slobodan Barzut, koji se u Novom Sadu predstavio sa tri vrste meda – od žalfije, vrijeska i livadskog meda sa Zelengore, osvojio je Velike zlatne medalje u sve tri sortne kategorije, a njegov livadski med proglašen je šampionom ove vrste meda među stotinu izlagača iz zemalja regiona.

Obradu Ninkoviću, koji je i predsjednik ovog udruženja, najveće pojedinačno priznanje sajma – Velika zlatna medalja pripala je u kategoriji hercegovačkog meda.

„Ovo je samo još jedna potvrda da med iz Hercegovine i naši pčelari imaju kvalitet priznat i van prostora naše regije. Neosporan je kvalitet našeg meda, jer – iako je svaki ljekovit, hercegovački se izdvaja zbog toga što naše pčele uzimaju 99 odsto nektara sa biljne paše koja obiluje sa preko 300 vrsta ljekovitog bilja“, istakao je na današnjoj konferenciji za novinare Obrad Ninković, dodavši da je hercegovački med zbog svog prepoznatljivog kvaliteta za 20 do 30 odsto i skuplji u odnosu na uobičajenu tržišnu cijenu.

Slobodan Barzut, koji je jedan do najvećih pčelara trebinjskog udruženja, kaže da svako sajamsko priznanje mnogo znači proizvođačima meda.

„Posebno kada je u pitanju novosadski – koji se smatra ocjenjivački najrespektabilnijim sajmom u ovom dijelu Evrope, i kada među stotinama učesnika ponesete najveće – šampionsko priznanje za svoj proizvod“, kaže Barzut.

U okviru trebinjskog udruženja aktivno je oko 200 pčelara, ali se smatra da se na području Trebinja pčelarstvom bavi blizu 500 porodica.

Na novosadskom sajmu iz Hercegovine se jedino predstavilo Udruženje pčelara grada Trebinja, inače nabrojnije društvo u Savezu udruženja pčelara RS, te učesnici iz RS i Bosne, Srbije, Hrvatske i Makedonije.

Izvoz se ne isplati

Na pitanje da li se i koliko med iz Hercegovine izvozi, Ninković je odgovorio da je upravo viša cijena meda u odnosu na tržišnu razlog zbog čega se izvoz hercegovačkim pčelarima ne isplati, i pored toga što je BiH dobila sertifikat za plasman ovog proizvoda na druga tržišta.

„Problem je da li će pčelari sav svoj trud dati za tako male pare, a postavlja se i pitanje količine meda kojom mi raspolažemo. Imamo dosta patvorenog meda na tržištu i kada bismo suzbili prodaju lažnog meda za 20 do 30 posto – imali bismo manjak meda i na našem tržištu. Znači, ne trebamo olako prodavati med po niskim cijenama, a ako se ukaže prilika i dođe kupac spreman da plati pristojnu cijenu meda – siguran sam da će biti i izvoza“, pojasnio je Ninković.

Izvor: Radio Trebinje