Parastostom kod spomen-obilježja u selu Krekovi kod Nevesinja i polaganjem vijenaca danas su obilježene 142 godine od početka ustanaka u Hercegovini - "Nevesinjske puške".

Parastosu na mjestu odakle je krenula prva "Nevesinjska puška" 9. jula 1875. godine protiv Otomanskog carstva, prisustvovao je veliki broj zvanica, a potom su na spomen-obilježje položeni vijenci.

Vijence su položili izaslanik predsjednika Republike Srpske Ilija Tamindžija, delegacije Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske, Skupštine Srbije, te predstavnici udruženja proisteklih iz posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata, opštine Nevesinje i potomci ustanika.

Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović izjavio je da su ustanički hici ispaljeni na današnji dan prije 142. godine u Krekovima kod Nevesinja promijenili kartu Evrope, te da je i posljednji odbrambeno-otadžbinski rat bio inspirisan "Nevesinjskom puškom".

"Hercegovci su bez oružja i obuće, uz pomoć Srbije i Crne Gore, ušli u ustanak i izborili se da Otomanska imperije ode poslije 500 godina. Nažalost, došao je drugi okupator Austrougarska, koja je vladala narednih 30, 40 godina", rekao je Avdalović novinarima.

On je istakao da narod s ove strane Drine danas prvi put živi u slobodnoj srpskoj državi.

Pomoćnik ministra za rad i boračko-invaldisku zaštitu Republike Srpske Duško Milunović naglasio da su Nevesinjci uvijek znali kako se brani sloboda i da su 1875. godine ustali protiv velike Otomanske imperije.

"Taj ustanak se odavde kao plamen proširio na sve srpske zemlje i nakon kojeg su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost. Takođe, i protiv velikog Austrougarskog carstva 1882. godne podignut je ustanak s ciljem da se spriječi regrutovanje srpskog stanovništva u redove Habzburške monarhije", podsjetio je Milunović.

Prema njegovim riječima, ovdje je pukla prva puška u okupiranoj Hitlerovoj Evropi, puno prije nego što je zvanično podignut ustanak u bivšoj Jugoslaviji.

Milunović je istakao da se iz Nevesinja šalje poruka o tome da se mlade generacije kreću putem koji su trasirali njihovi preci.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica rekao je da ovaj događaj pokazuje koju su žrtvu dali Srbi iz Hercegovine tražeći ono što im pripada, a što danas treba da brane svi zajedno.

"Danas imamo razloga da budemo ponosni na ljude koji su ovdje digli ustanak i imali ideal da žive u slobodi", rekao je Govedarica.

On je naglasio da je srpski narod vjekovima tragao za svojom slobodom, te da se sa ovog mjesta šalje poruka jedinstva i sloge.

Poslanik u Skupštini Srbije Miodrag Linta rekao je da je Hercegovački ustanak ostao trajni uzor i inspiracija mnogim generacijama koje su se borile za slobodu srpskog naroda.

"Srpski narod nevesinjskog kraja je kroz tri `Nevesinjske puške` i posljednji otadžbinski rat pokazao kako se bori za čast, dostojanstvo i slobodu srpskog naroda", ocijenio je Linta.

On je naglasio da je posljednjom "Nevesinjskom puškom" srpski narod zapadno od Drine dočekao da stvori svoju državu.

"Republika Srpska i Srbija imaju veliku obavezu da se bore za nacionalna i ljudska prava našeg naroda koji je protjeran sa vjekovnih ognjišta u Hrvatskoj i Federaciji BiH. Mi moramo činiti sve da se taj narod vrati i da mu se vrate imovina i prava", poručio je Linta.

Nataša Gligorić, praunuka ustanika Pere Tunguza, rekla je da je u rukama njenog pradjeda pukla prva nevesinjska puška 1875. godine kada je sa četom ustanika presreo turski karavan i kada su dobili prvu bitku.

"Njihovo rodoljublje bila je ljubav prema svome, a nikako mržnja prema drugima. Srbi na ovim prostorima nisu bili osvajači već su čuvali svoj dom, porodicu, vjeru i borili se protiv okupatora", napomenula je Gligorićeva.

Prva "Nevesinjska puška" izbila je 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti, i ubrzo se proširila na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore, što je dovelo do izbijanja srpsko-turskog rata i nastanka takozvane Velike istočne krize. Rezultat ovog rata bilo je priznanje nezavisnosti Srbije i Crne Gore, te austrougarska okupacija BiH na Berlinskom kongresu 1878. godine.

Druga "Nevesinjska puška", poznatija kao "Uloški ustanak", izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu, zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

"Nevesinjska antifašistička puška" predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.