Već godinama škole u BiH bilježe pad broja upisanih učenika, ali u tekućoj školskoj godini statistika bilježi alarmantne podatke jer su upisana 152 odjeljenja osnovaca manje i čak 261 odjeljenje manje srednjoškolaca, ako se uzme u obzir da je optimalni prosjek u razredu 24 učenika.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2016/2017. školsku godinu u 1.840 osnovnih škola u BiH upisana su 287.694 učenika, što je manje za 3.648 učenika ili 1,3 odsto u odnosu na prethodnu školsku godinu. Kada je riječ o srednjem obrazovanju, u tekuću školsku godinu u 311 srednjih škola upisano je 126.965 učenika, što je, u odnosu na prethodnu školsku godinu, manje za 6.263 učenika, ili 4,7 odsto.

Vasiljko Škrivan, direktor Centra srednjih škola u Trebinju, kaže da primijeti razliku u brojnosti đaka i da je ovakva situacija i te kako zabrinjavajuća.

“U našoj školi skoro svake godine je jedno odjeljenje manje. Ova školska godina broji 470 đaka, a prije petnaestak godina u klupama je sjedilo čak 740 srednjoškolaca. Jedno odjeljenje manje u prosjeku znači skoro dva profesora bez pune norme, što je kao i manjak djece višegodišnji problem”, upozorava Škrivan.

Smanjen broj učenika se ne primijeti na području Banjaluke, tvrdi Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije.

“Vjerujem da je na nivou države vidljiviji pad broja učenika nego na jednoj regiji. Iskreno, to nije ništa novo. Svjedoci smo da iz godine u godinu natalitet opada, a osim toga čitave porodice odlaze vani”, navodi Popržen, dok izjavu nadležnih iz Republičkog pedagoškog zavoda nismo dobili jer su čitav dan bili na sastancima.

Stručnjaci smatraju da je sve manje đaka zbog pada nataliteta, ali i zbog toga što porodice s djecom odlaze van BiH, pa u inostranstvu nastavljaju školovanje. Sociolog Ranka Perić-Romić kaže da problem nisu samo niska primanja ljudi koji rade što se ne odlučuju za veći broj djece.

Kao veći problem ocjenjuje što nema posla u društvu pa se mnogi mladi ljudi, djevojke i momci, slabo kreću, društveno su neaktivni jer nemaju novca i zbog toga često ne zasnivaju brak.

“Ljudi koji ne rade, po prirodi stvari, vezani su za svoju kuću, ne mogu da se druže, međusobno komuniciraju, upoznavaju, na kraju zasnuju brak i dobiju djecu”, navodi Perić-Romićeva.

Kao drugi razlog navodi odliv mladih ljudi koji gledaju da svoj život zasnuju van granica BiH. Podsjetila je i na činjenicu da su se na ovom području odvijala ratna dešavanja s ogromnim stradanjem muške populacije, koje se odrazilo i na problem pronatalitetne politike i zasnivanja porodice uopšte.