U organizaciji Agrarnog fonda Grada Trebinja danas održana edukativna radionica za proizvođače sira iz Hercegovine.

Radionicu je vodio prof. dr Zlatan Sarić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i eminentni stručnjak iz ove oblasti.

“Danas  smo ovdje održali seminar proizvođačima sira, takozvanog škripavca, koji se radi na području Trebinja. Razgovarali smo o značaju udruženja proizvođača i o tome šta je sve potrebno da bi se napravio brend od ovog sira, kao i o poboljšanju tehnologije. Osnovni cilj ove radionice je poboljšanje standardizacije i kvaliteta sira.“ istakao je profesor Sarić.

On je dodao da postoji više osnovnih pravila, kojih bi se proizvođači trebali pridržavati.

“Postoji veliki niz prednosti, ako se proizvođači udruže. Sam proizvođač ne može ništa, ali kada njih ima više, oni mogu zajednički nabavljati material, zajednički nastupati prema vladinim institucijama i nevladinim organizacijama, aplicirati na različite fondove. I najvažnije, zajedno mogu zaštititi sir. Učiti iz pozitivnih iskustava drugih država, poznatijih po proizvodnji sira, kao što su Italija i Švajcarska.”, objašnjava Sarić.

Prema njegovim riječima, neophodno je da se brendiranje sira kod nas dogodi u skorije vrijeme.

“U susjednoj Crnoj Gori već se zaštitio pljevaljski sir. Kod nas se nisu do sada napravili neki pomaci, nemamo nijedan sir koji je zaštićen zvanično, ali mi itekako imamo naše nezvanično brendirane sireve. Sir iz mijeha koji je u Hercegovini najpoznatiji,  poznat je van granica, čitava dijaspora zna za njega, ali na primjer u sjevernom dijelu Bosne nije toliko popularan. Zato treba raditi na njegovoj promociji, pa na zvaničnoj zaštiti jer je kvalitetan.”, kaže on.

Gost radionice bio je i Miroslav Glogovac, predsjednik Udruženja proizvođača hercegovačkog sira iz mijeha iz Nevesinja.

“Proizvodnjom sira iz mijeha se bavim nekih 15 godina. Od 2008. godine smo u saradnji sa italijanskom organizacijom ”Oksfam” i Ministarstvom poljoprivrede RS počeli sa programom ruralnog razvoja. Do 2012. godine sve smo pripremili za zaštitu sira. Uradili smo pravilnik proizvodnje, profesor dr Sarić je uradio skoro 90 odsto posla koji je potreban za zaštitu sira. Ali smo od 2012. stali sa tim jer zakonska regulativa još nije riješena, nije još u skladu sa evropskom unijom. A i trebaju nam određena novčana sredstva pa ćemo vidjeti šta će biti u skorijoj budućnosti“, kaže Glogovac.

Vesko Dutina, direktor Agrarnog fonda Grada Trebinja kaže da je važno da se razvijaju podjednako sve grane privrede.

“Danas smo ovdje da razgovaramo o kvalitetu sira. Pozvali smo prof. dr Zlatana Sarića jer je on veliki stručnjak iz ove oblasti i on je, između ostalog, zaslužan za stvaranje brenda livanjskog sira, a dosta je pomogao Udruženju proizvođača sira iz Nevesinja. Smatram da smo ovim potezom omogućili da naši proizvođači sira čuju neka nova iskustva, profesor je sa njima podijelio svoja dosadašnja iskustva i savjete, šta da urade da se stvori jedna opšta pozitivna slika.  Da se za sir čuje onako kako se čulo do sada za naše vino, za med, ljekovito bilje…“, kaže  Dutina.

Dutina ističe da postoje indicije da se napravi Udruženje proizvođača sira u Trebinju koje do sada nismo imali.

“Naši proizvođači prave dosta kvalitetne sireve koji se na našem tržištu dobro prodaju. Gotovo da ne postoji nijedan restoran u kom se ne služi neki od domaćih sireva iz našeg grada, bilo da je to sir škripavac, prosušeni sir i sir iz ulja. Samim tim, smatram da današnja prezentacija na kojoj se govorilo o udruživanju je doprinjela da ljudi malo razmišljaju u tom pravcu. Jer jednostavno bez udruživanje je nemoguće stvaranje brenda i neće se moći kvalitetnije pristupiti poslu. Agrarni fond će dati punu podršku proizvođačima i nadamo se da će što više ljudi krenuti u proizvodnju sira”, zaključuje Dutina.