Izgradnjom hidrotehničkog sistema na području Trebinjskog polja – blizu 1.100 hektara obradive površine dobiće infrastrukturu za navodnjavanje po najsavramenijim metodama, a mještani širokog prigradskog i seoskog pojasa, od Zasad polja do Kremenog Dola – i uslove za intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Projektant idejnog rješenja Duško Vujović iz Hidroelektrana na Trebišnjici, iza kojeg stoje projekti gotovo svih hidrotehničkih sistema na području regije, za Radio Trebinje kaže da je riječ o najzamašnijem i najznačajnijem sistemu za navodnjavanje izgrađenom posljednjih godina u Hercegovini.

Sistem pokriva 1.078 hektara zemljišta: 384 državnog i 694 hektara individualnog sektora

„Teritorijalno, sistem za navodnjavanje pokriće kompaktnu cjelinu obradivih površina  – od Zasada preko Mostaća do Gomiljana, Pridvoraca i Aleksine Međe, dalje preko Petrovog polja do Zgonjeva, Bugovine, Velje Gore, a jednim krakom prema Lukama do Kremenog Dola“, kaže Vujović.

Uskoro kreće prva, tehnički i investiciono najzahtjevnija faza projekta, koja će koštati 5,3 miliona KM, a građevinski podrazumijeva izgradnju dvije pumpne stanice – u Zasad polju i Petrovom polju, rezervoar koji će služiti kao vodozahvat za zubački plato, te ugradnju desetak kilometara glavnog transportnog cjevovoda, koji bi povezao pomenute hidrotehničke objekte.

Novi sistem, pojašnjava Vujović, koristio bi hidro potencijal HE „Trebinje 2“ preko postojećeg vodozahvata na tunelu za Plat, a novi vodozahvat – pumpna stanica u Zasad polju služila bi za dopunjavanje sistema vodom iz korita Trebišnjice.

Podrška resornog ministarstva i Svjetske banke: Sastanak kod gradonačelnika Petrovića

Nosilac projekta je Grad Trebinje, Hidroelektrane na Trebišnjici su obezbijedile vodoprivredne dozvole i projektnu dokumentaciju, a srećna okolnost je, dodaje on – i podrška resernog ministarstva, koje je prepoznalo važnost projekta i izgradnju sistema uključilo u kreditni program Svjetske banke.

Ministarstvo će posredstvom Svjetske banke obezbijediti 85% sredstava, dok će 15% ukupne investicije obaveza Grada Trebinja.

Naredna faza predviđa ugradnju sekundarne mreže, a Vujović vjeruje da će ovi radovi otpočeti odmah po završetku primarnih hidrotehničkih objekata.

Umjesto zemljanih kanala – kap po kap

Najstarija gravitaciona metoda površinskog navodnjavanja, za koju su na ovom području korišćeni zemljani ili betonski kanali, biće zamijenjena najsavremenijim metodama navodnjavanja pod pritiskom.

Vujović pojašnjava da „navodnjavanje brazdama podrazumijeva i plavljenje cijelih površina, te formiranje pokorice“, zbog čega su se parcele nakon zalijevanja najčešće morale i okopavati. Značajan dio obradivih površina nije ni mogao biti navodnjavan ili su se za ovu operaciju morali koristiti motori, što je, kaže Vujović, opet iziskivalo veliki manuelni rad.

Prva faza: Glavni trasportni cjevovod povezuje pumpnu stanicu/novi vodozahvat Zasad polje (1), pumnu stanicu Petrovo polje (2) i rezervoar/vodozahvat za natapni sistem na zubačkom platou (3)

„Novim sistemom imaćete mogućnost da na zatvaraču dobijete vodu, da iskoristite sve prednosti navodnjavanja ‘kap po kap’, takođe upotrebljavate razne vrste prskalica ili metodu subrigacije za kulture koje to zahtjevaju, ali ako baš želite – i da gravitaciono natapate parcelu“, pojašnjava Vujović za Radio Trebinje.

Realizacijom projekta, zahvaljujući dodatnim količinama vode iz Trebišnjice preko planirane pumpne stanice u Zasad polju, nadomjestili bi se i nedostaci postojećeg natapnog sistema u Mokrom polju, čiji vodozahvat na tunelu Plat nije mogao da garantuje redovnost isporuke vode tokom cijele godine.

„Problem je redovni godišnji remont sistema HE na Trebišnjici, zbog kojeg u prosjeku 20-ak dana godišnje tunel ostaje bez vode. Nema nijedne poljoprivredne kulture koja može da izdrži toliki period bez vode“, ističe Vujović.

Dodatni benefiti

Izgradnjom sistema sva domaćinstva na ovom potezu dobiće tehničku vodu, koja je kvalitetnija za navodnjavanje poljoprivrednih površina od hlorisane vode za piće, što će ujedno, pojašnjava Duško Vujović, značiti i „štednju“ vode iz gradskog vodovoda za potrebe novih potrošača.

Sistem će obezbijediti i vodozahvat za takođe aktuelni projekat Grada Trebinja – sistem navodnjavanja zubačkog platoa, gdje je već završen dio primarne i sekundarne mreže, a kako kaže Vujović – razmišlja se i da hidrotehnički objekti u Trebinjskom polju snabdijevaju tehničkom vodom i „Grad sunca“.

On napominje da prilikom projektovanja nije propuštena prilika da se uz vodovodne planiraju i cijevi za internet, kablovsku televiziju i telofoniju, što će mještanima prigradskih i seoskim naselja omogućiti uslove života kao i u gradskom području.

„Prsten“ oko Trebinjskog polja

Vujović dodaje da će ugradnjom trasportog cjevovoda i njegovim istočnim obodom, koje je planirano u završnoj fazi projekta, sistem obrazovati „prsten“ oko Trebinjskog polja.

„Kada obrađenost poljoprivrednih površina na ovom području bude dosegla 80%, vjerovatno će se javiti potreba za gradnjom još jedne pumpne stanice – na Geljevom mostu ili Predvoračkom kraku“, kaže Vujović.