Srpska, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, Sveta Gora i Jerusalimska patrijaršija - dočekuju pravoslavnu Novu godinu.
 

U ponoć će u hramovima biti služeni molebani za blagosloveno novo ljeto.

Širom Srpske organizovan je doček na otvorenom uz bogat zabavni program.

U Banjaluci, kod Hrama Hrista Spasitelja nastupiće etno-grupe "Trag", "Teodulija" i "Iva".

Kada su Srbi počeli da slave Novu godinu

Tačan datum kada su Srbi počeli da slave julijansku Novu godinu je nemoguće odrediti, ali taj praznik dobija na značaju poslije Prvog, a pogotovo poslije Drugog svjetskog rata.

Iako nije bila zvanično zabranjena, za vrijeme komunističke vlasti nije bilo organizovanih javnih dočeka, ni dočeka po restoranima i kafanama.

Do razmimoilaženja dvije Nove godine dolazi zbog reforme julijanskog i nastanka gregorijanskog kalendara, 1582. godine.

Uprkos dugotrajnom otporu pretežno pravoslavnih zemalja, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je 1919. godine zakonom izjednačila dva kalendara, ali Srpska pravoslavna crkva nije.

Iako se danas rado dočekuje po gradskim trgovima i ugostiteljskim objektima, srpska Nova godina, za razliku od one druge, nije državni praznik i neradan dan.

Običaji koji se poštuju na ovaj praznik

Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicama Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.

Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice prave novogodišnju česnicu, "vasilicu".

Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima obilježava ovaj značajan praznik.

Takođe, vjeruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cijele godine imali napretka