Pećina Vjetrenica u opštini Ravno uvrštena je na Uneskov popis svjetske baštine, čime je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz BiH uvršten na svjetski popis zaštićenih spomenika, saopšteno je danas iz Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.
 

Odluka o uvrštavanju Vjetrenice na popis svjetske baštine donesena je na 46. zasjedanju Uneskovog Odbora za svjetsku baštinu, koji se održava od 21. do 31. jula u Nju Delhiju.

Upisom Vjetrenice na popis svjetske baštine okončan je dugogodišnji opsežni proces, na kojem su radili stručni timovi i eksperti u saradnji s nadležnim institucijama u BiH, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara Dubravka Bošnjak zahvalila je svima koji svojim radom doprinose zaštiti i očuvanju Vjetrenice, ali i onima koji su doprinijeli da Odbor za svjetsku baštinu prepozna jedinstvenu vrijednost Vjetrenice i kao takvu je zaštiti na svjetskom nivou.

- Ovo je istorijski trenutak za našu zemlju i priznanje izuzetne vrijednosti i jedinstvenosti naše prirodne baštine. Uvrštenje Vjetrenice na ovaj prestižni popis potvrđuje njen izuzetan značaj ne samo za nas, već i za cijeli svijet - poručila je Bošnjakova, te navela da je Vjetrenica najveća i najpoznatija pećina u BiH, značajna kao speleološki i arheološki lokalitet, ali i po svom biološkom bogatstvu.

Ona je poručila da je obaveza svih da bude nastavljeno očuvanje i zaštita Vjetrenice, kao i obezbjeđivanje održivog razvoja i promocije ovog jedinstvenog prirodnog spomenika.

Nominacija pećine Vjetrenice predata je Unesku u martu prošle godine.

Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u BiH i zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine. Naziv je dobila po snažnom strujanju vazduha na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stepeni Celzijusovih tokom cijele godine.

Vjetrenica predstavlja dragocjeno stanište velikom broju vrsta od kojih je čak 14 stenoendemičnih, a o njoj brine Javno poduzeće "Vjetrenica" iz Ravnog, osnovano 2005. godine.

Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas, na Uneskov popis svjetske baštine upisano je ukupno 936 dobara, od kojih 725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih.

Iz BiH su na Uneskov popis svjetske baštine dosad uvršteni Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta Starog grada Mostara.

Na popisu Uneskove svjetske baštine od 2016. godine nalaze se i lokaliteti stećaka /srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika/, a na ovom projektu su zajednički radile BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija.

Prije tri godine, na popis Uneskove svjetske baštine uvrštena je i prašuma Janj kod Šipova u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope", trenutno najvećeg serijskog dobra svjetske baštine sa 94 lokaliteta u 18 evropskih zemalja.

Osim toga, na privremenoj listi dobara koje neka zemlja može nominovati u narednom razdoblju nalazi se još osam dobara iz BiH.