Mnogi projekti i programi realizovani posljednjih godina značajno su doprinijeli kvalitetnijem životu u našem gradu, smatra potpredsjednik SNSD-a i predsjednik Gradskog odbora ove stranke u Trebinju Luka Petrović.

Gostujući u programu Radio Trebinja, Petrović je istakao da su napori ove Gradske uprave, ali i kontinuirana podrška vlada Republike Srpske i Srbije, učinili da je Trebinje meteoritski napredovalo u svim sferama - i da je danas neprepoznatljivo u odnosu na neko prethodno vrijeme i u poređenju sa nekim drugim lokalnim sredinama.

Investicije u novu infrastrukturu, dodao je on, samo su jedan segment tog napretka. Kao što je i aktuelna izgradnja nove bolnice, sredstvima Vlade RS, samo jedan od tih zahtjevnijih investicionih poduhvata koji su pokrenuti posljednjih godina...

„Zaboravili smo da smo 'pretresli' i glavnu ulicu kojoj se nije moglo hodati, sredili gradski park, da smo napravili jedan zatvoreni bazen. Vidjećete koliko će vode proteći da neko drugi napravi zatvoreni bazen. To je jedna ozbiljna investicija, ne po novcu već po tehničkim zahtjevima - koliko je to komplikovano izvesti, više i nemamo izvođača na ovim prostorima. Onda smo pokrenuli istočnu obilaznicu, jer smo smatrali da ovaj grad će uskoro biti 'zatrpan'. Vidite danas gužvi, u tri sata već imate gužve zato što svi hoće autom da dođu ispred zgrade gdje rade, gdje ostavlja svoje dijete. Naravno da ide i kamionski transport i šleperi kroz naš grad, da se to ne bi radilo mi smo tada bili vizionari i rekli, idemo da izgradimo jednu obilaznicu kojom ćemo sve izmjestiti, one koji tranzitno idu i ne žele da ulaze u grad. Zato se gradi most na rijeci Trebišnjici i zato će u ovom mjesecu, ako Bog da, u junu ući izvođač radova na probijanju trase za istočnu obilaznicu dužine 5,5 kilometara od Aleksine međe do Banjevaca. I to će trajati godinu, dvije dana, i imaćemo završenu prvu fazu. Druga faza je od Banjevaca do Podglivlja, duga je 3,3 kilometra i radiće se u nekim narednim godinama. Sad nam je važno da završimo ovaj dio, te da širićemo grad do istočne obilaznice, da stvorimo i uslove za ozelenjavanje tih brda za bolji i ugodniji život u našem gradu“, ističe Petrović.

Podjeća da se intenzivno radilo i na infrastrukturi seoskog područja Trebinja, u prvom redu na izgradnji i sanacijama seoskih puteva.  Značajna sredstva investirana su u sisteme za navodnjavanje i programe podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju. 

„Znate da su sistemi završeni u Petrovom polju, u trebinjskom polju, zubačkom platou. Jesmo li doveli  vodu u Vrpolje, sada na Mosko, je li dovedena voda u Kremeni Do, je li dovedena voda u Poljice? I naravno da smo uradili i za Mrkonjiće vodovodni sistem, za Drijenjane, sada ćemo pomoći Dračevu a pomagali smo i pomoćemo dodatno i Udruženje 'Pištet'. Stvorili smo bolje i lakše uslovi za obradu zemljišta i vidljivo je da ima pomaka. Prije sedam ili osam godina i danas - razlika je da imamo preko 200 hektara gdje su ljudi uzeli zemlju u zakup. To je do sada bila drača, kupina, to se nije obrađivalo. Sada se ipak obrađuje. Imamo preko 300 proizvođača koji su uključeni u Hercegovačku kuću. Toga nije bilo prije sedam godina. To sada u ovih 7 godina je izraslo 300 porodica koje mogu svoj proizvod da prodaju. Svaka porodica koja ima za prodaju nešto od hrane i pića i ljekovitog bilja, pčelinjih proizvoda može to danas da proda i naplati i da ima siguran prihod. Moram da kažem da nismo odustali ni od drugih programa podrške - pomoć porodici, djeci koja su na selu i idu tamo u školu. Toga takođe nije bilo. Mislim da je važno i što podržavamo obnovu objekata na selima, u kojima bi ljudi mogli da privređuju nešto. Nama je važno da ljudi žele nešto dodatno da obrađuju. Mnogo je primjedbi nama u vlasti - zašto je dio Popovog polja još neobrađen. Moram da kažem da su tamo vrlo komplikovani imovinski odnosi. Nema ni zakona o ukrupnjavanju zemljišta - ali nema ni motiva, nismo dovoljno motivisali ljude da obrađuju tu zemlju. Na neki način došlo je do značajnog raslojavanja u ovome društvu i u našem sistemu, gdje ima nekih kojima i ne treba da obrađuju zemlju, a gdje neki opet i obrađuju i žive samo od toga. Mislim da ne treba gledati ni na koga - treba čovjek da gleda na svoju porodicu, da iskoristi sve ove programe koje pruža Grad Trebinje“, istakao je Petrović.

Prethodnih godina, napominje on, nije izostala ni podrška različitim socijalnim grupama i udruženjima od značaja a koja su trebala pomoć Gradske uprave.

„Pomognuta je vantjelesna oplodnja, vrlo značajno. Oduševljen sam da imamo preko 210 djece u Hercegovini i njih 128 iz Trebinja koje je rođeno zahvaljujući naporima udruženja koje vodi Snežana Misita i njene prijateljice - i svaka im čast na tom volonterskom radu. Uspjele su da razbiju jednu tabu temu i da danas ljudi slobodno idu na vantjelesnu oplodnju. Izgradili smo i novi objekat za djecu sa posebnim potrebama. Evo, sada nam se javio i gospodin Galeb koji želi da donira novac za izgradnju objekta Centra za socijalni rad, da bude u jednoj cjelini. Negdje u bivšoj kasarni će biti lokacija a to je milionska investicija, odnosno donacija njegova našem gradu i svakako da će to stvoriti neke nove uslove rada i za zaposlene radnike, ali i za korisnike Centra za socijalni rad. Ja moram da kažem da u oblasti socijalne zaštite onoliko koliko daje Republika - daje i grad. Primjera radi, ako Republika daje oko milion i osamsto hiljada maraka za socijalna davanja, toliko daje i grad. Međutim, naš grad se opredijelio da daje takozvana proširena prava, što je svojevremeno još uvela dr Mira Ćuk. I mi smo jedna od rijetkih zajednica koja dajemo i neke druge programe podrške ljudima u stanju socijalne potrebe, koji se ne daju u drugim lokalnim zajednicama. Ja mislim da smo napredovali da održavamo i subvenciju prevoza u našem gradu, da je i to važno za one ljude koji koriste gradski prevoz“, ističe Petrović.

Ozbiljni napori, nastavlja Petrović, ulagani su i na polju razvoja kulture i sporta.

„A da se nije radilo - ne bi danas bilo tridesetak ozbiljnih kulturnih manifestacija u gradu, dok je nekad bio slučaj da smo imali svega dva ili tri događaja iz kulture. Imamo sadržaja u Kulturnom centru kao nikada do sada. Mislim da se na polju kulture mnogo odradilo. A radili smo sve da kulturu dignemo na najveći mogući nivo. Na tome kako funkcioniše i Kulturni centar i Muzej Hercegovine i Narodna biblioteka, siguran sam da nam zavide i mnogo veće lokalne zajednice u BIH. Sport je nekada finansiran sa 400.000 KM, a danas se ulaže preko 3  miliona KM. Tu naravno mislim i na izgradnju sportskih objekata kao što je atletska staza, kao što su reflektori na stadionu, kao što je stadion sa vještačkom travom. Ali naravno i na direktnu podršku sportskim kolektivima - preko dva i po miliona svake godine. Razumije se da ljudi dobijaju plate i stručni štab i sportisti, i oni to najbolje znaju - da li je ikad bilo ovako redovno, prije recimo sedam, deset ili dvadeset godina. Danas nismo poniženi sa primanjima koja nisu primjerena za ovaj nivo za koji se takmičimo. Imamo i ozbiljne rezultate, imamo i djecu u sportu, a ne negdje drugdje. Ja vjerujem - da se nije radilo, ne bismo danas imali 2.400 djece u sportu“, istakao je Petrović.

Grad Trebinje je, napominje Petrović, u ovih sedam godina praktično je uduplao svoj budžet, pa se moralo voditi računa da ovo povećanje prati i rast standarda zaposlenih. Plate su se posljednje četiri godine u Gradskoj upravi povećale preko 40 procenata.

„To možda nije dovoljno, ali je dobro da se drži dinamika, da se želi držati zadovoljan radnik u Gradskoj upravi. Sve nam je više nedostatka radne snage. To je jedna od važnijih tema i važnijih problema koje treba otvoriti. Pobrinuli smo se i za studente i za uspješne đake, obezbijedili stipendije iz raznih sektora, ali opet mislim da se još nismo dovoljno pobrinuli za povratak te djece. Možda im nismo otklonili sve strahove ili predstavili sve mogućnosti koje ovaj grad može da ponudi našoj djeci koja se školuju u Novom Sadu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Beogradu... Zato mislim da će osnovni cilj biti da se u narednom periodu razgovara sa tim mladim ljudima koji se školuju van Trebinja - da se vraćaju u naš grad i da nam kažu, nama koji ipak nešto odlučujemo tu i kreiramo neku politiku - šta bi to trebalo uraditi da bi i oni vidjeli svoju budućnost ovdje“, zaključio je Petrović.