Direktor Muzeja žrtava genocida uputio je pismo svim ambasadorima u Reublici Srbiji u vezi sa inicijativom da Generalna skupština UN usvoji rezoluciju o Srebrenici.
 

Tekst prenosimo u cijelosti:

Obavještavamo vas da je prethodnih dana, u okviru intenzivnih aktivnosti koje na međunarodnom planu sprovodi Muzej žrtava genocida, a u sklopu koordiniranih mjera Republike Srbije u vezi sa inicijativom da Generalna skupština UN usvoji rezoluciju o Srebrenici, direktor Muzeja Dejan Ristić uputio pismo svim ambasadorima akreditovanim u Republici Srbiji.

Ristić je skrenuo pažnju na nedavni porast zabrinutosti javnosti i snaženje društvenih podjela širom BiH, ali i cijelog regiona zapadnog Balkana, uključujući tu i Republiku Srbiju. Ovaj zabrinjavajući proces izazvala je inicijativa da Generalna skupština UN usvoji rezoluciju u vezi sa masakrom u Srebrenici koji se dogodio u julu 1995. godine.

Istovremeno, Ristić je podsjetio na to da je tokom unutrašnjeg oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, ubijeno oko 100.000 ljudi svih nacionalnosti (Bošnjaka, Srba i Hrvata). U kontekstu masakra u Srebrenici u julu 1995. godine lišeno je života nešto više od 8.000 lica bošnjačke nacionalnosti.

Inicijativa da se izdvoji nešto više od 8.000 žrtava, od ukupno 100.000 žrtava oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, u okviru predloženog nacrta rezolucije primjer je iskrivljavanja istorije i selektivnog sjećanja na ovo tragično poglavlje prošlosti zapadnog Balkana.

Muzej je, stoga, na stanovištu da sve žrtve pomenutog oružanog sukoba treba jednako pamtiti. S tim u vezi, Ristić je posebno ukazao na opasnosti koje podrazumevaju slični savremeni primjeri selektivne kulture sjećanja, poput sveprisutnije distorzije Holokausta, što sve dovodi do izraženih etničkih, vjerskih i društvenih tenzija u različitim dijelovima svijeta. Upravo zato tu i takvu negativnu praksu treba izbjegavati.

Ristić je posebno ukazao na potrebu i obavezu svih da, ukoliko iskreno težimo trajnom miru i pomirenju, prihvatimo i primenimo osnovne principe kulture sjećanja koja nipošto ne podrazumijeva selektivno pamćenje žrtava. Stoga Muzej poziva na oprez u kontekstu inicijativa koje bi mogle da uspostave društveno okruženje u kojem se patnje određenih žrtava iz perioda oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini više obilježavaju i vrednuju u odnosu na druge, odnosno kojima se uspostavlja svojevrsna hijerarhija žrtava i zločina.

Direktor Muzeja izrazio je, stoga, zabrinutost zbog svake inicijative koja rizikuje uspostavljanje hijerarhije zločina i žrtava jer bi takav pristup bio uznemirujući i zabrinjavajući za sve zajednice pogođene pomenutim oružanim sukobom - Srbe, Hrvate i Bošnjake.

Takva potencijalna podjela treba da zabrine sve i ne služi nikakvoj konstruktivnoj svrsi. Takvi pokušaji mogli bi da dovedu do snažne destabilizacije mira i stabilnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i širom cijelog regiona zapadnog Balkana.

Štaviše, Muzej je stanovišta da bi moguće usvajanje takve rezolucije značajno potkopalo i ugrozilo višedecenijske napore za postizanje mira i istorijskog pomirenja sva tri naroda koja vijekovima žive na teritoriji savremenene Bosne i Hercegovine.

Ukoliko težimo miru, trebalo bi da zajedno radimo na cjelovitoj, neselektivnoj i objektivnoj kulturi sjećanja.

Upravo stoga, Muzej poziva vlade država-članica UN da razmotre brojne opasnosti koje bi proistekle usljed mogućeg usvajanja pomenutog nacrta rezolucije čija je najava već izazvala duboke podjele unutar bosansko–hercegovačskog društva, kao i unutar cijelog regiona Zapadnog Balkana.

Imajući sve prethodno saopšteno u vidu, Ristić je pozvao vlade država-članica UN da daju snažan, hrabar i toliko potreban doprinos očuvanju trajnog mira putem afirmacije kulture sjećanja, ne samo u Bosni i Hercegovini, već u cijelom regionu zapadnog Balkana.

Uz izvode iz prethodno navedenog pisma Ristića, ukazujemo i na to da je Muzej u prethodnom periodu upoznao najznačajnije činioce u međunarodnoj naučnoj zajednici sa brojnim potencijalnim izazovima i opasnostima koje bi uslijedile eventualnim usvajanjem predmetne rezolucije i pozvao ih da se javno izjasne s tim u vezi.

To je već, na poziv Muzeja, učinio jedan od vodećih svjetskih stručnjala za Holokaust, istoričar Efraim Zurof.

Takođe, Muzej ovom prilikom ukazuje i na stav vodećeg svjetskog stručnjaka za Holokaust, istoričara prof. dr Jehude Bauera, koji je na molbu Muzeja još 2015. godine iznio stav u vezi sa karakterom ratnog zločina počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine.

Muzej žrtava genocida nastaviće da i u narednom periodu upoznaje međunarodnu stručnu javnost sa opasnostima izazvanim eventualnim usvajanjem predmetne rezolucije, kao i sa neophodnošću da se svi zajedno suprotstavljamo distorziji prošlosti, uspostavljanju hijerarhije žrtava i zločina, kao i primijeni selektivne kulture sjećanja.