Dio sveštene odežde Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca unesen je danas u Crkvu Svetog Vasilija Ostroškog u Blagaju kod Mostara gdje će se ubuduće čuvati.

Tim povodom svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop zahumsko – hercegovački i primorski Dimitrije uz sasluženje igumana manastira Žitomisilić Danila, paroha blagajskog Aleksandra Grčića i đakona Dejana Ivanovića, a prisustvovao je veliki broj vjernika iz Mostara i cijele Hercegovine koji došao da se pokloni odeždi Svetog Vasilija Ostroškog.

U Blagaj su donesene narukvice sa arhijerejske odežde Svetog Vasilija Ostroškog koje se presvlače svake sedme godine.

Vladika Dimitrije u besjedi je kazao da se Sveti Vasilije napajao Hristovim likom i Jevanđeljem. ”Služio je istu ovu službu koju mi služimo. Još je manje imao nego što mi imamo. Bilo je teško vrijeme ratova i iskušenja, ali on se držao Boga, Hrista vaskrslog, vjerovao je da ga u Crkvi Božijoj, na liturgiji,  sreće istinitog i živog kao što je bio živ kada su apostoli hodili zemljom. I onda se desilo čudo. Pošto je bio u stalnoj zajednici s Bogom, pošto je stalno njegovo srce zajedničarilo s vaskrslim Bogom, onda se desilo čudo nad čudimo. Tako mi imamo njegove svete i cjelebne i netruležne mošti pod Ostrogom. To nam je on dao, a to je njemu dao Bog kroz Hrista. To mu je dao zato što je živio po Jevanđelju koje mi danas imamo, zato što je živio vjerom i pokajanjem. ‘Pokajte se i vjerujte u Jevanđelje’ to je rekao Sveti Jovan Prorok”, kazao je vladika Dimitrije.

Pozvao je vjernike da vjeru i pokajanje osnažuju u crkvi postom, molitvom, milosrđem i svime što je Bog dao.

”Došli smo ovdje da se poklonimo odeždi Svetog Vasilija. Mi vjerujemo u Crkvi, pošto živimo vjerom i u Hrista vaskrsloga. Ovaj dio odežde Svetog Vasilija ima silu i vrijednost za nas samo ako se poistovjetimo sa Svetim Vasilijem, ako zaličimo na njega, ako živimo životom njegovim”, poručio je vladika.

Pozvao je vjernike da ljubav dijele sa braćom i da jedinstvo prizivaju na sve oko sebe.

Iguman Danilo, tumačeći Jevanđelje, podsjetio je vjernike na riječi Hristove ”Ištite prvo Carstvo, ostalo će vam se dodati”. ”S Bogom nema planova, jer Bog naše planove ruši. S Bogom nema planova u smislu da kažemo – isplaniraću svoj život, jer onaj koji se bogati Bogom mora stalno da mu vjeruje”, kazao je iguman Danilo.

On je napomenuo da onaj koji se bogati Bogom duboko vjeruje u njegov krajnji ishod. ”Onaj koji pravi površne planove sa svojim životom naići će na bezizlaz vrlo često. I zato se bogataš pita ‘šta da radim sa svojim imetkom’, a isto se pita i onaj koji nema ništa, ‘šta da radim Bože moj, jer nemam šta da jedem’, zato smo pozvani da svoje bogatstvo dijelimo sa onima koji nemaju. To je jevanđeoska zapovijest”, naglasio je iguman Danilo.

Iguman je naglasio da bogatsvo samo po sebi nije loše, niti je siromaštvo blagoslovena situacija. ”Bogatstvo je nešto što smo na dar dobili i na dar treba da damo. Siromaštvo je nešto što nas okružuje i u šta i samo možemo da upadnemo. Zato treba da se uzdamo u Boga i da znamo da sve što imamo dobili smo i sa čime ćemo izaći pred Boga je ono što smo drugome dali. Onaj koji čini dobro on čini blagosloveno jevađelosko djelo, onaj koji dijeli sa drugim sebe obogaćuje”, poručio je iguman.

On je kazao da se Sveti Vasilije sebe obogatio Bogom, pa je kadar i drugima da daje. ”On je činio ko zna kakva neispitana, sakrivena od nas dobra djela, molitve i post. Ono što nije sakriveno je njegova neopisiva i božanska ljubav prema drugom čovjeku i to prema svakom čovjeku. Sveti Vasilije jednako milije i one koji su hrišćani i one koji nisu. On pruža pomoć onima koji su u nevolju, bez obzira na vjeru i naciju, jer je on svetitelj koji je sebe obogatio Bogom i ne može drugačije”, rekao je iguman.

On je naglasio da smo svi svjedoci koliko smo se puta dotakli njegovog tijela i dobijali milost, iscjeljenje i blagodat. ”Neka bi nas Sveti Vasilije utvrdio u vjeri, ljubavi, u međusobnoj istinskoj ljubavi, neka bi nam dao nastrojenje da nam je carstvo nebesko na prvom mjestu, da budemo djeca Boga, da vjerujemo i njegov plan”, poručio je iguman Danilo.

Dio sveštene odežde Svetog Vasilija Ostroškog u crkvu u Blagaju donesen je po blagoslovu arhiepiskopa cetinjskog mitropolita crnogorsko – primorskog g. Joanikija, a na molbu episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog g. Dimitrija.

Mošti Svetog Vasilija Ostroškog se presvlače svake sedme godine. Dio odežde Svetog Vasilije Ostroškog može se dobiti na čuvanje u svetinjama u kojima će se vjerni narod moliti i poklanjati svetitelju.

Sveti Vasilije Ostroški rođen je 1610. godine, kao Stojan Jovanović, od roditelja Petra i Ane, u selu Mrkonjiću u  Popovom polju. U manastiru Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog u Mrkonjićima kod Trebinja, sada se čuvaju mošti Svete Ane – Anastasije, majke Svetog Vasilija.

Sveti Vasilije učio je školu u manastiru Zavala, kod strica, jeromonaha Serafima. Zakaluđerio se u trebinjskom manastiru (Tvrdošu), dobivši monaško ime Vasilije, gdje je i rukopoložen u čin đakona i prezvitera. Jedno vrijeme je boravio u Cetinjskom manastiru kod crnogorskog mitropolita Mardarija kao pridvorni monah. U manastiru Tvrdoš je proizveden u čin arhimandrita. Zbog nesuglasica među bratstvom napušta manastir Tvrdoš i odlazi na Svetu Goru, gdje je proveo oko godinu dana. Išao je u Rusiju, i po povratku iz nje, u vrijeme srpskog patrijarha Pajsija Janjevca, postao je mitropolit zapadnog dijela Hercegovine (1639).

Nakon Tvrdoša, 1651. godine prelazi u nikšićki kraj, prvo u mjesto Pope kod Onogošta (današnji Nikšić), zatim u manastir Ostrog, i preuzima istočnohercegovačku mitropoliju sinđelijom patrijarha Gavrila. Od 1654. godine Vasilije se pominje kao mitropolit obje hercegovačke eparhije (istočne i zapadne). Upokojio se 29. aprila / 12. maja 1671. godine i sahranjen je u Gornjem manastiru Ostrog.

Bio je zaštitnik pravoslavlja i organizator oslobodilačke borbe protiv Turaka. Kult Svetog Vasilija Ostroškog počeo se širiti po cijelom srpstvu tokom XVIII i XIX vijeka tako da je danas jedan od najpoštovanijih svetitelja u srpskom narodu i Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi.

Sveti Vasilije Ostroški je veliki čudotvorac čija su čudotvorna djela poznata i izvan granica Srpske Pravoslavne Crkve. Njegovo sveto tijelo u cijelosti počiva u ostroškoj isposnici, nepodložno zakonu truljenja, već više od trista godina. Crkvica u kojoj leže mošti Ostroškog Sveca ispunjena je prijatnim mirisom, koji zadivljuje svakog poklonika.