Mediteranska Hercegovina ledila se u januaru, a niske temperature zabrinule su najviše voćare i vinogradare, koji strahuju od štetnih posljedica „debelog minusa“na svojim zasadima.

Rade Drinjak, šef Odsjeka za poljoprivredu u Gradskoj upravi, kaže za Radio Trebinje da će evenualne štete biti vidljive tek u periodu vegetacije biljaka, ali da uzgajivači vinove loze i kontinentalnih voćarskih kultura ne bi trebalo da strahuju od ozbiljnijih posljedica mraza.

Nesvakidašnje niske temperature, međutim, najviše će negativno djelovati na agrume, dodaje on.

„Ledeni dani, niske temperature i do minus 12 stepeni Celzijusa, neće oštetiti najveći broj kontinentalnih vrsta, gajenih voćaka i čokota vinove loze koje su se nalazile u feno fazi pasivnog mirovanja. Kod višegodišnjih  biljaka koje su u zimsko mirovanje ušle nedovoljno pripremljene moguća su izvjesna oštećenja od mraza. Otpornost voćaka prema niskim temperaturama zavisi od većeg broja faktora. Mlada stabla ili sadnice su osjetljivije na mraz od starih stabala. Pretpostavka je da će agrumi pretrpjeti oštećenja, mada to su kulture koje se kod nas još uvijek ne uzgajaju na većim površinama i zasađene su većinom u okućnicama i dvorištima“, pojašnjava Drinjak.

On podsjeća da je najniža zabilježena temperatura u ovom mjesecu iznosila minus 10 stepeni u užem području grada, ali da su pretpostavke da je na ruralnom području Trebinja bilo i hladnije, zbog čega ne isključuje da su zasadi vinove loze i pojedine voćarske kulture, zavisno od područja njihovog uzgoja, pretrpjele i štete od januarskog mraza.

„Iako vinova loza može da podnese hladnoću, dug period sa temperaturama od deset i više stepeni ispod nule, praćen jakim vjetrom, mogao je da ošteti rodne pupoljke. Ako je rodni pupoljak stradao od mraza, može se prepoznati njegovim rasjecanjem: zelena boja iščezava i postaje tamniji ili braon“, napominje Drinjak.

Pošto će tek period vegetacije pokazati eventualna oštećenja, Drinjak vinogradarima savjetuje preventivno rješenje prilikom predstojeće rezidbe.

„Predviđene radnje vinogradari treba da obavljaju pažljivo, a posebno bih preporučio dužu rezidbu, odnosno da ostavljaju rezervne pupove, da bi u doglednom vremenu mogli vršiti korekciju rezidbe prema potrebi“, pojašnjava on.

Oporavak biljaka zavisiće od mnogo faktora, kaže Drinjak, a vinogradarima i voćarima, ako to vremenske prilike dozvole, u narednom periodu preporučuje i zaštitu sredstvima na bazi mineralnih ulja i bakra, zbog prezimljujućih formi insekata i patogenih organizama.

Drinjak ističe da u posljednjih nekoliko godina sve više Trebinjaca prepoznaje svoju šansu u poljoprivrednoj proizvodnji, ali da izbor i tehnologiju uzgoja kultura još uvijek značajno određuje tradicionalno nasljeđe.

Govoreći o trendovima u trebinjskom agraru, Drinjak ističe da je na području našeg grada protekle godine zasađeno 30-ak hektara smilja, te da se svake godine u prosjeku zasadi između 5 i 10 hektara novih vinograda.

Drinjak: Oprez prilikom kupovine sjemena

Već krajem januara lokalni poljoprivrednici počeli su sa nabavkom sjemena sa proljećnu sjetvu, odnosno sadnju, a Drinjak ih savjetuje – da ne žure sa nabavkom sjemenskog repromaterijala, te da obrate pažnju na to šta kupuju.

„Sjemenski krompir uglavnom se nabavlja iz uvoza – velikih reproduktivnih centara u Holandiji i Belgiji. Putevi transpoprta su dugi, kao i njegovo skladištenje u različitim uslovima, tako da bi moglo doći do oštećenja usljed ekstremno niskih temperatura koje su pratile prethodni period“, upozorava on.