Trenutna temperatura vazduha ne može načiniti štetu u zasadima najvažnijih voćnih vrsta, poput jabuke, kruške, šljive, breskve, kajsije i višnje, rečeno je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Niska temperatura na teritoriji Republike Srpske registrovana je od 8. do 10. januara, kada je minimalna temperatura na pojedinim lokalitetima dostigla vrijednost ispod minus 20 stepeni Celzijusovih.

Na osnovu vremenske prognoze Republičkog hidrometeorološkog zavoda, od 14. do 16. januara očekuje se još najmanje jedan hladni talas, a otopljavanje tek početkom treće dekade januara.

U predstojećem periodu savjetuje se izbjegavanje rezidbe u zasadima voća, posebno u slučaju mladih zasada i zasada u lošijem kondicionom stanju.

U Ministarstvu objašnjavaju da je ulazak voćnih vrsta u zimsko mirovanje uglavnom tekao regularno, odnosno da u jesen prošle godine nisu registrovane pojave koje bi uticale na smanjenu otpornost biljaka na nisku temperaturu.

"Sezona se odlikovala povoljnim rasporedom padavina pa su voćne kulture regularno završavale razvojne faze i spremne ušle u zimsko mirovanje, nisu registrovane pojave kasnog zadržavanja lista niti pojave retrovegetacije koje bi uticale na eventualno dodatno iscrpljivanje biljaka u jesen", rekao je pomoćnik resornog ministra Boris Pašalić.

On je dodao da se ulazak biljaka u mirovanje odvijalo postepeno, bez značajnijih temperaturnih oscilacija, pa su bile bolje pripremljene za pojavu ekstremnih temperatura, kao i da je period ekstremnih temperatura trajao relativno kratko, par časova, i nije mu prethodilo niti slijedilo naglo otopljavanje.

U Ministarstvu navode da se određeni stepen oštećenja može očekivati u zasadima oraha, maline i vinove loze, zavisno od lokaliteta, temperature i fiziološke konstitucije.

"Moguće je da na pojedinim sortama vinove loze dođe do izmrzavanja vršnog dijela lastara ukoliko nisu dovoljno odrvenjeli u toku jeseni. Temperatura u Hercegovini se proteklih dana spuštala do minus deset stepeni, pri čemu je mogla nastati šteta upravo na loše ili nepotpuno odrvenjelim lastarima", rekao je Pašalić.

On je dodao da je na malini moguće parcijalno izmrzavanje izdanaka u uslovima gdje nije došlo do pravovremenog odrvenjavanja, u parcelama gdje nema snježnog pokrivača i gdje su lastari podignuti uz armaturu prije zime, a ugrožene parcele su one na kojima je došlo do pada temperature ispod minus 20 stepeni, posebno ukoliko se nalaze na vjetrovitijim pozicijama.

Ipak, ističe Pašalić, procjena potencijalnih oštećenja na voćnim kulturama moći će biti izvršena tek sa dolaskom toplijeg vremena, u februaru ili martu.

Niska temperatura ne bi trebalo da nanese štetu na ozimim kulturama, jer je prisutan snježni pokrivač kao izolator, čije bi što duže zadržavanje bilo korisno.

"Najveća šteta od niske temperature na ozimoj pšenici nastaje kada je zemljište suvo, jer se grije i hladi do šest puta brže od vlažnog, a sa pojavom vjetra i suše povećavaju se oštećenja na biljkama. Snijeg sprečava i pojavu učestalog smrzavanja i odmrzavanja zemljišta koje bi moglo formirati pokoricu, što bi dovelo do pojave da se površinski dio tla diže i povlači mladu biljku koja gubi kontakt sa podlogom i propada", objasnio je Pašalić.

U stočarskoj proizvodnji niska temperatura uticala je a smanjenje proizvodnje mlijeka, na nekim farmama i do deset odsto, a konstatovani su i gubici u svinjogojstvu, koji se manifestuju prvenstveno većim mortalitetom prasadi prilikom prašenja, na pojedinim farmama i do 15 odsto.

Manji gubici mogu se javiti u peradarstvu i ribarstvu, dok u proizvodnji svinjskog i goveđeg mesa ne treba očekivati gubitke.

Procjenjuje se da bi i pčelari mogli imati gubitke ukoliko se nastavi sa periodom niske temperature, a najmanji gubici su u ovčarstvu, osim nomada koji nemaju obezbijeđen štalski prostor i dovoljno hrane.

"Najveći problem koji farmeri imaju trenutno je obezbjeđenje vode za napajanje stoke, jer su povećani troškovi energije da bi ona bila dostupna stoci. Takođe, povećani su troškovi ishrane zbog većeg iskorištavanja hrane za održavanje tjelesne temperature", rekao je Pašalić.

On je najavio da će službe Ministarstva nastaviti aktivnosti na daljem praćenju proizvodnje.