Sa 2016. godinom prošao je i rok za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata. Prema ranijim procjenama, u Republici Srpskoj 85.000 objekata pravno ne postoji.

Da li će nadležni, po ko zna koji put, produžiti rok za legalizaciju, ili je taj voz prošao sa 31. decembrom? U resornom ministarstvu još nisu odlučili.

Pune tri godine trajala je „Legalizacija na akciji“, da bi građani po nižim cijenama legalizovali svoje objekte. Ispostavilo se da mnogima ni to nije bilo dovoljno, a sada bi mogli da se nađu u dodatnom problemu.

Mnogobrojni građani, ne samo da su propustili priliku da to urade za manje novca, već zahtjev za legalizaciju više niko ne može da preda. Bar dok resorno mnistastvo drugačije ne odluči: „Očekujemo da nam tokom januara opštine i gradovi dostave podatke, na osnovu kojih će biti napravljena analiza i kreirani dalji planovi u vezi sa legalizacijom bespravno sagrađenih objekata. S obzirom na navedeno, preuranjeno je govoriti o narednim koracima koji će se preduzimati u vezi sa legaliacijom.“

Oko 20.000 bespravno izgrađenih objekata nalazi se na području najvećeg grada Srpske. Tek nešto više od pola zahtjeva stiglo je na adresu gradske uprave. Kako to obično biva, mnogi su čekali 5 do 12.

– Od 8.200 zahtjeva u 2016. godini oko 5.000 smo primili u decembru, a od tog broja oko 3.000 samo u zadnjoj sedmici decembra. Sada imamo situaciju da su mnogi zahtjevi nepotpuni jer ljudi nisu stigli da izvade mnoga dokumenta. Ali neka ne brinu, bitno je da su predali zahtjev, a sada mogu naknadno da donesu potrebna dokumenta, pojašnjava Vuk Višekruna, šef Odsjeka za legalizaciju u Gradskoj upravi Banjaluka.

Za ove tri godine koliko je trajala akcija, građani su mogli 100 metara kvadratnih da legalizuju za 100 maraka. Najviše je trebalo izdvojiti, 2.000, za objekte površine do 400 metara kvadratnih. Odluče li nadležni da još jednom produže rok za legalizaciju, a kojim slučajem izostave akcijske cijene, one koji tek treba da krenu u ovu proceduru – ne čeka lak posao.

– Mi smo pokušali to da prikažemo kroz primjer, pa recimo uzeli smo jedan objekat od 190 kvadratnih metara i prošli smo kroz cijeli taj proces. Ispalo je na kraju da bi za legalizaciju tog objekta trebalo više od 2.500 maraka, kaže Miladin Rakić, iz Gradske uprave Bijeljina.

U Bijeljini, prema ranijim procjenama, ima oko 8.000 nelegalnih objekata. Zaključno sa prošlom godinom, tek malo više od 4.000 hiljade zahtjeva za legalizaciju stiglo je na adresu gradske uprave.

Slična situacija i u Zvorniku, od 5.000 hiljada objekata, u proces legalizacije ušla je tek polovina, dok u Trebinju na legalan dokument čeka oko 300 vlasnika. Bile cijene akcijske ili ne, svaka marka u gradsku kasu, dobro je došla.

– To nama odgovara, jer ćemo dodatno napuniti budžet Grada Trebinja, ali i riješiti se nelagalno izgrađenih objekata, znači uvesti ih u pravne norme, da imaju legalne priključke i struje i vode, te da ljudi mogu da ukljiže svoje objekte. Oni će moći da uzimaju kredite,  stavljaju te objekte pod hipoteku i razvijaju svoje porodice, ističe gradonačelnik Trebinja, Luka Petrović.

Jedna od mogućnosti je produženje roka, ali bez akcijskih cijena.

Bilo kako bilo, oni koji još nisu započeli proces legalizacije mogu samo da čekaju da li će im nadležni dati još jednu priliku i po kojoj cijeni.