Institut za javno zdravstvo Republike Srpske za sada raspolaže dovoljnom količinom seruma koji se koristi protiv zmijskog otrova /antivipernum/ i dostavlja ga zdravstvenim ustanovama prema njihovim zahtjevima i stvarnim potrebama, rečeno je Srni u Institutu.
U Institutu su naveli da redovno nabavljaju vakcine i serume, prema planu i potrebama, kako Instituta, tako i domova zdravlja.

Vanredni profesor na Katedri za zoologiju, evoluciju i genetiku Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Goran Šukalo izjavio je Srni da u Srpskoj većina zmija postaje aktivna tokom druge polovine marta ili početkom aprila, a aktivnost im obično traje do kasne jeseni.

"Parenje zmija počinje u drugoj polovini aprila ili tokom maja i tom periodu su najaktivnije i najjučljivije. Prilikom parenja kod nekih vrsta su prisutne međusobne borbe mužjaka, a kod drugih se često više mužjaka istovremeno udvara jednoj ženki, što dovodi do češćeg uočavanja zmija", pojasnio je Šukalo.

On je naveo da se tokom juna ženke zmije sunčaju /usljed razvoja embriona i procesa vitelogeneze/, ali i hrane, pa ih ljudi češće uočavaju.

"Zato se tokom maja i juna češće mogu uočavati zmije. Ovdje ne možemo govoriti o najezdama zmija, nego o prirodnim pojavama koje se ponavljaju svake godine", ukazao je Šukalo.

Šukalo je naveo da na području Republike Srpske žive tri vrste otrovnica, a koje pripadaju rodu "vipera", i to su poskok /"vipera ammodutes"/, šarka /vipera berus/ i planinski šargan /vipera ursinii/, koje posjeduju otrovne zube koji su povezani sa otrovnom žlijezdom.

"Otrovni zubi su na prednjem kraju gornjovilične kosti, a savijeni su prema krovu usne duplje kada su usta zatvorena. Prilikom ujedanja gornjovilična kost se rotira, a otrovni zubi se pomjeraju naprijed i svojim vrhom štrče ispred usta. Kroz zube prolazi uzdužni kanal čiji se otvor nalazi pored njihovog vrha, kao kod injekcione igle, što omogućuje efikasno izlučivanje otrova prilikom ujeda", pojasnio je Šukalo.

On je napomenuo da je na teritoriji Republike Srpske najrasprostranjeniji poskok, koji je ujedno i najveća zmija otrovnica na ovom području, koja obično naraste do 75 centimetara, a rijetko čak i do jedan metar.

"Nema ga samo na krajnjem sjeveru, uz rijeku Savu. Poskok naseljava raznovrsna staništa, ali se najčešće može naći na kamenitim osunčanim terenima sa nešto žbunaste vegetacije - klisurama, kanjonima", rekao je Šukalo i dodao da se može naći uz ivice šuma, pored napuštenih zidova i ograda, kao i u ljudskim naseljima.

Šukalo je upozorio da ujed poskoka može biti smrtonosan, a posebno su osjetljiva djeca i starije osobe.

On je napomenuo da su, kada je riječ o zmijama otrovnicama, preventivne mjere najbitnije, budući da se ugrizi dešavaju kada ljudi slučajno nagaze na zmiju u njihovom prirodnom staništu ili pokušavaju da ih uhvate ili ubiju.

"Prilikom kretanja kroz prirodu treba voditi računa gdje se spuštaju ruke /prilikom branja biljaka, penjanja po stijenama i slično/, gdje se staje ili sjeda pri odmoru, a poželjno je i nositi duge pantalone i čvrstu obuću", rekao je Šukalo.

Šukalo je naglasio i da je u neposrednoj blizini naselja potrebno redovno održavati dvorište i pravilno odlagati smeće.

"Ukoliko se zmije otrovnice uoče u neposrednoj blizini ljudskih naselja potrebno je pozvati nadležne službe da ih bezbjedno uklone, a ukoliko ih uočimo u prirodi treba ih zaobići", savjetuje Šukalo.