U toku prošle godine u oblasti nadzora inspekcije rada dogodilo se sedam povreda na radu sa smrtnim ishodom, od čega jedna u elektroprivredi, jedna u građevinarstvu, četiri u šumarstvu i drvnoj industriji te jedna u ostalim oblastima.

 
Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, u istom periodu prošle godine dogodilo se i 79 težih povreda na radu, od čega pet u elektroprivredi, 25 u građevinarstvu, jedna u hemijskoj industriji, 15 u šumarstvu i drvnoj industriji i 33 u ostalim djelatnostima.

"Kao najrizičnije djelatnosti i dalje se izdvajaju građevinarstvo, elektroprivreda te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu", navode iz Inspektorata za "Nezavisne novine".

Kako dodaju, u kategoriju ostale djelatnosti svrstavaju se oblasti kao što su trgovina, turizam, kultura, prosvjeta, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima povrede nisu izražena pojava i u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta.

"Republička inspekcija rada je u prethodnoj godini izvršila 1.710 kontrola zaštite na radu, od čega su 703 bile sa utvrđenim propustima", navode oni, dodajući da je s ciljem otklanjanja nepravilnosti, subjektima kontrole izrečeno 500 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u vrijednosti od 292.400 KM.

Kako navode, inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo.

"U jednom slučaju utvrđeno je da povrijeđeni radnik nije imao uredno regulisan radno-pravni status sa poslodavcem", navode iz Inspektorata, dodajući da je nadležnim sudovima podneseno sedam prekršajnih prijava.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, osvrćući se na česte slučajeve povreda na radu, uključujući i one sa smrtnim ishodom, ističe za "Nezavisne" da je glavni problem nepoštivanje Zakona o zaštiti na radu.

"Najvažnije je obezbjeđenje objekta, nema smisla ni šljem, ni odgovarajuća obuća, kao ni kompletna oprema ako objekta na kojem radnik radi nije adekvatno zaštićen", rekla je Vrabičićeva.

Prema njenim riječima, uglavnom se povrede odnose na to da su radnici padali sa objekata, a kako kaže, to nam govori da je objekat počeo da se radi bez ikakve provjere, bilo kakvog nadzora ili kontrole.

Dušan Marković, predsjednik Jedinstvene udružene sindikalne organizacije u "Šumama Republike Srpske", ističe da je neophodno da svi radnici koji rade u šumi ili drvnoj industriji imaju odgovarajuću HTZ opremu.

"Da bi se smanjio broj povreda na radu u ovoj oblasti, potrebno je da radnici imaju odgovarajuću opremu, ali i da se pridržavaju propisanih odredaba za rad u šumi", rekao je Marković