Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas Srni u Sarajevu da za Srbe, za razliku od Bošnjaka, 1. mart nije nikakav praznik nego datum početka rata i tužnog sjećanja na stradanje srpskog naroda u BiH.
 

- Neshvatljivo je da iko u svijetu slavi početak rata - poručio je Košarac, nakon što je u Staroj crkvi na Baščaršiji prisustvovao Svetoj liturgiji i prislužio svijeće za pokoj duše srpskog svata Nikole Gardovića, koji je svirepo ubijen 1. marta 1992. godine.

On je ukazao na to da Srbi u Republici Srpskoj, za razliku od Bošnjaka u BiH, slave kraja rata i početak mira u BiH, ustanovljenog 21. novembra 1995. godine.

Košarac je istakao da napadi na Srpsku nikada nisu prestali i da ni danas ne jenjava pokušaj političkog uticaja bošnjačke elite na ukupne prilike u BiH sa posebnim osvrtom na Republiku Srpsku, s obzirom na činjenicu da u kontinuitetu dolaze vrlo oštre i negativno kvalifikovane političke poruke prema Srpskoj, od bošnjačkih elita, Islamske zajednice, njihovih nevladinih organizacija, organizacija proisteklih iz rata.

Prema njegovim riječima, početkom devedesetih godina političko rukovodstvo srpskog naroda u BiH imalo je viziju da na demokratski način organizuje Srbe kako bi se zaštitili.

On je podsjetio da svaki put kada su predstavnici srpskog naroda na demokratski način pokušavali da naprave pravnu i političku zaštitu putem donošenja deklaracija srpskog naroda ili donošenja prvog Ustava Republike Srpske, sa druge strane uvijek su dolazile neke militantne o poruke, poput onih da je tadašnje muslimansko rukovodstvo, sa tadašnjim njihovim liderom Alijom Izetbegovićem na čelu, bilo spremno da žrtvuje mir u BiH.

- S naše strane uvijek je stizala poruka mira, jer to je bilo neophodno prema svima u BiH bez obzira da li su Hrvati, muslimani ili Srbi. Nažalost, to nije spriječilo lidera SDA Aliju Izetbegovića da svoje retrogradne i antisrpske političke ciljeve proklamuje u "Islamskoj deklaraciji", nakon čega je krenulo vojno organizovanje zloglasnih muslimanskih paravojnih formacija "Zelenih beretki", koje su već tada jasno u svojim ratnim planovima pokazale da protiv Srba u BiH žele da okrenu i neke druge narode i građane - rekao je Košarac.

Ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, 1. marta 1992. godine, naglasio je Košarac, bio je prvi pucanj protiv srpskog naroda i od tada su svi ostali pucnjevi bili u kontinuitetu, a danas imaju drugi oblik, ali su bezuspješni jer opštu zaštitu Srba u BiH pružaju institucije Republike Srpske, njen demokratski kapacitet i Ustav.

- Mi nismo naivni, pa i danas vidimo mnogobrojne pokušaje iz političkog Sarajeva da se minimiziraju odluke Narodne skupštine i drugih institucija Republike Srpske, i to je opasnost sa kojom živimo svaki dan. Za nas je 1. mart ravan svakom druguom danu u godini, jer ne jenjavaju napadi na Republiku Srpsku i interese i prava srpskog naroda, koji apsolutno ne želi da ni prava drugih u BiH budu ugrožena ili umanjena - naveo je Košarac, koji je i član Glavnog odbora SNSD-a.

On je poručio da niko neće i ne može da spriječi narod u Republici Srpskoj da brani i odbrani svoje interese, srpski identitet, jezik, kulturu...

Prema njegovim riječima, srpska politika u BiH nije dozvolila da je Bošnjaci izmanipulišu kao što su uspjeli da majorizacijom hrvatskog naroda biraju njihove političke predstavnike na nivou BiH, što je apsolutno neprihvatljivo i u suprotnosti sa principom konstitutivnosti naroda u BiH.

On je rekao da je to dovelo do toga da su danas u BiH od tri konstitutivna naroda, dva apsolutno nezadovoljna svojim političkim statusom, što bi trebalo da zabrine bošnjačko političko rukovodstvo ukoliko zaista želi mir, stabilnost i napredak u BiH.

Košarac je odbacio svaku mogućnost da Bošnjaci uz podršku stranaca modeliraju političku stvarnost u BiH na štetu Srba, ali i Hrvata.

- Naša politika nije politika sukoba, nije politika rata nego je prvenstveno zasnovana na ustavnom kapacitetu Republike Srpske, našem nacionalnom identitetu, zatim legitimnosti odluka koje donose institucije Republike Srpske, jačanju Srpske i njenom pozicioniranju u međunarodnim okvirima, jer je Dejtonskim sporazumom Republika Srpska u BiH unijela svoj međunarodni subjektivitet - rekao je Košarac.

On je poručio da će Republika Srpska vječno slaviti Dan Republike, 9. januar, kao i da će zajedno sa Srbijom proslavljati i dostojanstveno obilježavati sve značajne datume iz zajedničke istorije srpskog naroda.

Košarac je danas, šesnaestu godinu zaredom, prisustvovao Svetoj liturgiji u Staroj crkvi na Baščaršiji, kojom je činodejstvovao starješina ovog hrama protojerej Velimir Divljanović, a potom je prislužio svijeće za pokoj duše srpskog svata Nikole Gardovića koji je svirepo ubijen 1. marta 1992. godine.

Nikola Gardović je bio otac mladoženje Milana i svekar nevjeste Dijane Tambur, a tog dana ranjen je pravoslavni sveštenik Radenko Miković, dok su ubice, koje muslimanska vlast u Sarajevu nije ni pokušala da pravično kazni, spalile srpsku zastavu.

Protiv Gardovićevog ubice Rasima Delalića Ćele tek početkom 2006. godine Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu pokrenulo je sudski proces, koji nikada nije okončan jer je ovaj zločinac ubijen 2008. godine u Sarajevu.

U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, dok se ovaj datum u Republici Srpskoj ne slavi.