Da je u Republici Srpskoj neophodno formirati mrežu zdravstvenih ustanova sa jasnim kriterijumima prema kojima bi bilo riješeno pitanje statusa domova zdravlja, bez obzira na njihovu veličinu, saglasni su predstavnici domova zdravlja, kao i Udruženje doktora porodične medicine.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine, rekao je da smatra da je to neophodno jer je došlo do ugrožavanja instituta doma zdravlja.

Prema njegovim riječima, neophodno je redefinisati šta je dom zdravlja, da li je namijenjen za pet ili 100.000 pacijenata, koje najnužnije službe treba da ima i da se ono što je najosnovnija zdravstvena zaštita za stanovništvo sprovodi putem ambulanti porodične medicine, bez opterećujuće administracije.

„Na taj način bi bili smanjeni troškovi, a građani bi, ukoliko zatreba, kompletne usluge mogli da dobiju u domovima zdravlja u najbližim većim mjestima“, naveo je Kuprešak. On je dodao da bi porodični ljekar, po definiciji, trebalo da bude „vratar“, odnosno neko ko dočekuje pacijente, registruje ih i pruža im usluge.

„Međutim, timovi porodične medicine su postali kontrolni organi određenih institucija, što otežava njihov rad u praksi“, rekao je Kuprešak.

On je rekao da je stav Udruženja da bi trebalo obaviti debirokratizaciju rada, kako bi ljekarima porodične medicine bio olakšan rad.

„Mnogi poslovi, koji nisu klinički rad, stavljeni su kao obaveza ljekarima porodične medicin: od dostavljanja izvještaja Fondu zdravstvenog osiguranja o bolovanjima dužim od 30 dana, brojanja određenih vrsta lijekova, pa do izvještaja kada je riječ o invalidskim komisijama“, naveo je Kuprešak.

On je istakao da u Udruženju smatraju da je potrebno izvršiti određene promjene, kako bi zakonska rješenja i akti, koji proizlaze iz Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, bili mnogo jednostavniji i kako bi olakšali rad ljekarima i drugom medicinskom osoblju.

On je ukazao da je neophodno smanjiti administrativne obaveze koje koče rad timova porodične medicine, prije svega kada je riječ o ortopedskim pomagalima, a prijedlog Udruženja je da to bude riješeno kroz E nalog za trajne korisnike.

„Njega bi jednom godišnje propisivali ljekari porodične medicine, a pacijenti bi mogli da ga koriste u određenim apotekama“, naglasio je Kuprešak i dodao da bi na ovaj način bio smanjen broj dolazaka pacijenata u zdravstvene ustanove i bile bi smanjene administrativne obaveze samih ljekara.

Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja u Domu zdravlja u Bijeljini, kazala je za „Nezavisne novine“ da je ovaj prijedlog veoma dobar.

„Time što su specijalističke uputnice počele da važe šest mjeseci, gužve su i te kako smanjene. Mnogo bi nam pomoglo kada bi se to produžilo na godinu dana i kada bi se tu uvrstile i bolničke uputnice“, rekla je ona.

Prema njenim riječima, IZIS sistem omogućava završavanje mnogo toga preko E naloga.

„Elektronski recept je nešto što je doktorima pomoglo, ali i samim pacijentima. Korisnici koji su iznad 65 godina ne plaćaju participaciju te oni nemaju potrebu dolaska kod doktora, nego samo odu u apoteku po svoju terapiju“, kazala je Savinova.

Radovan Todorović, zamjenik direktora Doma zdravlja Trebinje, rekao je za „Nezavisne novine“ da bi predložene izmjene povećale vrijeme koje bi doktori posvetili pacijentima umjesto završavanju administrativnih poslova.

„Mi podržavamo navedene promjene i saglasni smo u tome da bi se administrativni poslovi trebali smanjiti kad su u pitanju doktori porodične medicine“, rekao je Todorović.

Prema njegovim riječima, Udruženje najbolje zna koje bi to stvari u praksi donijele smanjenje opterećenosti doktora porodične medicine.